– Kako to da Rusija nudi teoretski milijune i milijune doza cjepiva s pomoću kojeg nije postigla znatniji napredak ni u cijepljenju vlastitih građana – zapitala se jučer predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dodavši da bi Europljani trebali dobiti odgovor na to pitanje prije nego što naručuju rusko cjepivo Sputnik V.
Šefica Komisije nije željela odgovoriti na izravno pitanje znači li to da savjetuje zemljama poput Hrvatske, koje pokušavaju slijediti ono što je prva u EU učinila Mađarska i sklopiti s Rusijom ugovor o nabavi ruskog cjepiva. No, dodala je kako Europskoj agenciji za lijekove (EMA) još nije podnesen zahtjev za uvjetno odobrenje upotrebe Sputnika V na europskom tržištu.
– Ako bude podnesen takav zahtjev, proizvođač tog cjepiva morat će podastrijeti sve podatke, kao i svi drugi proizvođači cjepiva koji su prošli istu proceduru EMA-e. Drugo su važno pitanje inspekcije u proizvodnim pogonima. Rusko cjepivo zasad se ne proizvodi u Europi, no ključni uvjet (za EU, op. a.) jest imati inspekcijsku provjeru je li proizvodni proces stabilan – dodala je Ursula von der Leyen. Europska povjerenica za zdravstvo Stella Kiriakides poručuje kako članice EU koje se odluče za rusko ili kinesko cjepivo to rade na vlastitu odgovornost.
Milijuni za istraživanja
– Proces odobrenja u EU uključuje i “farmakološku budnost”, što je vrlo važno. Kada cjepivo dobije odobrenje od EMA-e, onda industrija i EMA moraju pratiti sve slučajeve bilo kakvih poteškoća ili nuspojava. Te “farmakološke budnosti” nema u slučaju kada države članice koriste cjepiva bez odobrenja EMA-e – rekla je Kiriakides.
Sve te izjave čule su se na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Bruxellesu, na kojoj su predstavljene novosti koje je Europska komisija predložila državama članicama u nastavku strategije cijepljenja protiv COVID-19. Među tim novostima je pridavanje veće pozornosti sekvenciranju uzoraka COVID-19 diljem EU kako bi se otkrile moguće mutacije, odnosno pojava novih sojeva.
Komisija najavljuje da izdvaja 75 milijuna eura za razvoj posebnih testova za identificiranje sojeva te još 150 milijuna eura za istraživanje mutacije koronavirusa. Sekvenciranje uzoraka u potrazi za dokazima i pojavi novog soja dosad je išlo prilično sporo u EU jer nemaju sve države članice kapacitete za takvo što.
Među slabije kapacitiranim državama je i Hrvatska, koja se dosad oslanjala na slanje uzoraka na sekvenciranje u Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) ili u druge države članice. Stoga bi i Hrvatska trebala imati koristi od jučerašnjeg prijedloga Komisije jer će novim financiranjem moći brže otkrivati eventualne nove sojeve.
Mjere za prilagodbu cjepiva
Komisija također predlaže i neke mjere koje bi ubrzale prilagodbu već odobrenih cjepiva, odnosno poboljšanje učinaka tih cjepiva na neke konkretne sojeve, poput britanskog. No, iako izvršno tijelo EU radi na sljedećim koracima, Komisiju i dalje mnogi u EU percipiraju kao odgovornu za propuste koji su se dogodili tijekom zajedničke nabave cjepiva, a koji se manifestiraju u još uvijek smanjenim isporukama odobrenih i ugovorenih cjepiva.
Ni Pfizer, ni Moderna, ni AstraZeneca još nisu nadoknadili to smanjenje u prvim isporukama iako se situacija poboljšava i cjepiva tih triju proizvođača stižu u sve države članice EU u većim količinama nego prije.
VIDEO Šibenski pacijenti nedavno su se među prvima u Hrvatskoj cijepili AstraZenecom
Usrula se doista usrala i ona i njezina vajna EU! Cjepiva nema dovoljno u EU, jer su loše ugovorili posao sa proizvođačima cjepiva. Protivi se ruskom cjepivu, a drugog cjepiva nema! Bože kakve guske mogu doći na čelo EU, čakk je i Milanović rekao treba kupiti cjepivo makar i od čečenske mafije, samo imati cjepivo!!