Zeleno, ah što volim zeleno, uzdisao je F. G. Lorca, a ljubav prema zelenom sve je jača u domovini – i crvenog i crnog. Hoće li Njemačka biti prva zemlja na svijetu sa zelenom vladom? Sad je već prilično izvjesno – bez njih je neće moći sastaviti, a ne bi bilo nerealno ni da je sastavljaju upravo oni!
Trend su jasno pokazali nedavni pokrajinski izbori u Bavarskoj i Hessenu, a posljednje ankete pokazuju strelovit rast podrške birača. Sa 8,4 posto, koliko su imali na saveznim izborima 2013. i tek nešto debljih 8,9 posto 2017., Zeleni su u Njemačkoj skočili na 23 posto i za demokršćanskom unijom CDU/CSU zaostaju tek tri postotna boda. No oni se kontinuirano penju, dok su demokršćani u slobodnom padu: s 41,5 posto, koliko su imali 2013., lani su se spustili na 32,9 posto, a sad su, prema anketama, na tankih 26 posto.
Zeleni nisu pomeli samo njih; za njihov je rast zaslužna mlitava socijaldemokracija kojoj je podrška u Njemačkoj pala s 25,7 posto u 2013. na svega 14 posto po zadnjim anketama, a nemaju „Beru“, jednako kao i sve agresivnija radikalna desnica koja ozbiljno koketira s fašizmom. AfD raste. S marginalnih 4,7 posto u 2013. na sadašnjih 14 posto, no čini se da im je to ipak limit. Približavanje CDU/CSU crnom na friškim su izborima u Bavarskoj i Hessenu birači kaznili i svoj glas dali Zelenima. Čak 40 posto novih glasova, otkrila je u intervju za Večernji list Katharina Schulze, supredsjednica bavarskih Zelenih, došlo im je s desnog centra.
Video - Zeleni odred na glavnom Trgu protiv devastacije Medvednice
Protiv desnog populizma
Sad je već kristalno jasno – zelena je nova crvena. Tu mantru ponavljaju već neko vrijeme i pristaše i oponenti zelenih u cijeloj Europi, sve glasnije što je vidljivije njihovo zauzimanje prostora impotentne socijaldemokracije i pozicioniranje na liniji glasnog, ali ne i militantnog bastiona ekstremizmu. Zaboravimo crveno vs. crno, trenutačno je to zeleno vs. crno.
Zelena stranka jedina je snaga koja se žestoko protivi nacionalizmu i bori protiv klimatskih promjena, nepravdi i podjela u društvu, sa strašću i pouzdanošću.
– Suprotstavljamo se rastu ultradesnih stranaka koji se u mnogim europskim zemljama promatra prilično tupo. Mnogi su ljudi htjeli dati jasan, ali ne i banalan odgovor na te poremećaje podupirući nas – kaže K. Schulze. I ne pretjeruje. Dok se u “dirndlu” smiješi iz pivnice, emancipirajući pravo na neostrašćeno lijevo domoljublje, ne gubi kompas jer ne upada u jeftini populizam.
Ove “umivene” nekadašnje alternativce neki apostrofiraju i kao novu narodnu stranku. Ima li veće ironije? Evoluiranje od antinuklearnog aktivizma 70-ih godina prošlog stoljeća i 80-ih kad su bradati, u vunenim puloverima, prvi put zasjeli u Bundestag, do dualnog vodstva: muško-ženskog supredsjedništva stranke na svim organizacijskim razinama, ali i svjetonazorski nadopunjujućeg, u kojem je jedan supredsjednik „ljeviji“, a drugi više pomaknut prema centru, donio im je značajne bonuse. Jednako kao i omekšana retorika kojom su se u nekim aspektima odmaknuli od prijašnjih stavova. Najvidljivije je to kroz dvije teme: nakon niza terorističkih napada u Europi, Zeleni su iskazali podršku opremljenijoj i modernijoj policiji, a kad su posrijedi migranti, politiku otvorene podrške garnirali su idejom razdvajanja pojma legalnih i ilegalnih imigranata i donošenja zakona o useljavanju.
– Stojimo iza sigurnosnih politika koje prijetnje shvaćaju ozbiljno, ali naš odgovor temelji se na dobroj procjeni i uzima u obzir zaštitu građanskih prava. Namjeravamo mijenjati neustavni zakon o policijskim dužnostima i uvjeriti se da je naša policijska snaga usmjerena na zajednicu u konačnici dobro opremljena – precizna je Schulze, da ne bude zabune o granicama podrške represiji.
Istodobno njihovi volonteri konstantno pomažu u azilima, a vrlo često i u crkvenim skloništima za izbjeglice. Upravo su se na toj tematici solidarizirali s vjernicima.
– Želimo se uvjeriti da će izbjeglice konačno moći pohađati nastavu jezika i raditi od samog početka. Izbjeglice s radnim vještinama dobivale bi siguran status. Deportacije u Afganistan i izbjegličke kampove za nas nisu prihvatljive – poručila je političarka i dodala da ne žele više govor mržnje i netrpeljivosti prema izbjeglicama i migrantima u svojoj zemlji. Nekadašnju „nišu“ pristaša Zelenih koji su osvijestili prijetnju klimatskih promjena, posljedice uništenja okoliša sve više pretvaraju u zdravorazumski „mainstream“. Koriste umjerenu, nehuškačku i konstruktivnu retoriku. Treba li dalje objašnjavati zašto im podrška raste?
Koje su im temeljne programske odrednice?
S jedne strane, ujediniti ekonomiju i ekologiju. Zeleni vjeruju da ekonomiju treba napraviti održivom, i u ekološkom i u socijalnom smislu. Da biste se pobrinuli za okoliš, trebate ekonomiju, drukčije ne funkcionira, nužno je kreirati poslove koji su dobri za ljude i okoliš, primjerice u sektorima njege, obrazovanja, ali i u obnovljivoj energiji. Europa mora biti predvodnik. A ako ste predvodnik, imate i benefite od toga, najnapredniju tehnologiju, mogućnost oblikovanja stvarnosti. Trenutačno tu ulogu ima Kina. Također, treba povezati ekologiju i socijalna prava jer si siromašni ljudi ne mogu priuštiti ekološku hranu iz specijaliziranih dućana, bez pesticida, flaširanu vodu ako ona iz vodoopskrbnog sustava nije pitka, život u okruženju bez zagađenja. To je pitanje ljudskih prava, prisutno u svim našim politikama, ispričala nam je ljetos Ska Keller, njemačka europarlamentarka, supredsjednica Kluba zastupnika Zelenih u Europskom slobodnom savezu, govoreći o globalnoj agendi.
Zeleni brane EU kao savez, ali ga žele mijenjati, revitalizirati „obećanja socijalne pravde, demokracije i jednakih mogućnosti“ na kojima je izgrađena Europa. Jedna od osnovnih programskih odrednica im je i borba protiv desnog populizma u Europi.
Na razini Njemačke, programski su precizniji: tipuju na smanjenje upotrebe pesticida, povećanje zaštićenih područja, jednake plaće za muškarce i žene, osnaživanje samohranih roditelja i fleksibilniju skrb za djecu, tako da žene mogu imati ne samo jednaka prava nego i mogućnosti kao muškarci. Zanimljiv je podatak da za Zelene glasa dvije trećine žena, za AfD glasa dvije trećine muškaraca, dok je kod “narodnih stranaka” CDU-a i SPD-a taj odnos gotovo 50:50.
Video - Uspon i pad Angele Merkel
Za temeljni dohodak
Liderski dvojac njemačkih Zelenih Annalene Baerbock i Robert Habeck nedavno je potaknuo i raspravu o ukidanju programa Harz IV – socijalnih davanja za nezaposlene i ostale ugrožene skupine; umjesto toga zalažu se za uvođenje temeljnog dohotka, što je stav koji dijele sa socijaldemokratima i o tome se u Njemačkoj trenutačno ozbiljno diskutira.
Priuštivo stanovanje uz državne subvencije, poboljšanje obuke i uvjeta rada u sektoru njege i ostalim zanimanjima socijalne skrbi, okončanje kontrola na granici s Austrijom i otvorene unutarnje granice kao dio ujedinjene, liberalne i demokratske Europe, također su dio njihove agende.
Cilj je i 100 posto čista energija do 2030. Želimo ukloniti prepreke za jaču upotrebu energije vjetra, ukinuti „pravilo 10H“ prema kojem minimalna udaljenost između stambenih zgrada i vjetroelektrana mora biti najmanje deset puta veća od duljine turbine te povećati skladištenje energije i uvesti sveobuhvatan zakon o zaštiti klime – otkrila je Schulze za Večernji list.
Zeleni kane i uključiti dovoljan broj nastavnika i dodatnih stručnjaka za obrazovanje te omogućiti otvaranje škola za duže zajedničko učenje: otvoriti put za moderne školske ustanove koje integriraju cjelodnevnu školu, digitalnu inovaciju i inkluziju.
Na pitanja o tome koga vide kao potencijalne partnere za koaliranje i koje bi uvjete postavili nisu spremni odgovoriti. No prirodni su im partneri s lijevog spektra socijaldemokrati.
– Dolazimo iz istog pokreta sa socijaldemokratima. Imamo nešto što nazivamo „lijevi korpus“ koji okuplja progresivne grupe koje su napustile stranke, neki su i liberali. Imamo i konstantnu suradnju: s liberalima možemo raditi na problemima migranata, ali na porezu ne možemo. Sa socijaldemokratima se nekad ne možemo naći na problemima okoliša. Lijeve snage moraju ići zajedno. To ne znači odustajanje od vlastitog identiteta, ovo se može postaviti kao projekt koji zajedno moramo provesti – poručuje Ska Keller, koja je nedavno, zajedno sa Svenom Giegoldom, izabrana za vodećeg kandidata njemačkih Zelenih na predstojećim izborima za Europski parlament, objašnjavajući da su u vrlo dobrim odnosima i s njemačkim socijaldemokratima.
Ekološka ekonomija
To ne znači da nekad nemaju razlika, primjerice, oko zatvaranja rudnika ugljena, gdje će zeleni reći da je to veliki okolišni problem, a socijaldemokrati će prvo misliti na radna mjesta. Argument Zelenih je da, ako svijet kolabira i nema ljudi, nema ni poslova. Bitno je da se radi zajedno, ne moramo se oko svega slagati, otvorena je bila eurozastupnica koja smatra da su lijevi predugo bili previše defenzivni. A trebaju dati odgovore na bitna pitanja. A na pitanje jesu li postali zadnja obrana ljevice u Europi odvraća da ne bi rekla da su baš zadnja brana lijevih ideja.
U Grčkoj postoji lijeva vlada koja je uspjela zemlju provesti kroz memorandum, nešto promijeniti. Španjolska i Portugal također imaju lijeve, socijaldemokratske vlade, kojima ide prilično dobro, sposobne su dati nova socijalna obećanja i nešto učiniti.
– Možda ne pokreću svjetsku revoluciju, ali nešto su uspjeli promijeniti. Doista, socijaldemokracija je u krizi u dosta europskih zemalja, i zeleni su malo zabrinuti. Recimo, u Nizozemskoj su socijaldemokrati na zadnjim izborima dobili 14 mjesta, jedan mandat manje, a zelena ljevica povećala je broj zastupnika za četiri, na 16. Zeleni rastu – kaže Keller.
U Luksemburgu su zeleni udvostručili svoj broj članova vlade, u Belgiji su na izborima osvojili drugo mjesto. Da, Zeleni rastu kao dobro zalivena trava, no nije svugdje jednako zelena – u Italiji i Francuskoj nemaju neku podršku, kao ni u Velikoj Britaniji, a u istočnoj Europi su – elementi u tragovima.
No, ondje gdje traje njihov uspon, vjetar u leđa imaju najviše zato što pitanja klime i okoliša postaju krucijalna i osvještava se da su to egzistencijalna pitanja koja imaju utjecaj na cijene hrane i zagađenje zraka koje posebno pogađa siromašne jer nemaju alternativna utočišta za zdrav život. Sve je vidljivije da su socijalna i ekološka pitanja posve isprepletena.
Sljedeći su korak izbori za Europski parlament u kojem trenutačno imaju 52 od 750 mjesta. Upravo je ovaj vikend Europski slobodni savez (Greens-European Free Alliance) utvrdio zajedničku platformu za predstojeće izbore i izabrao svoja dva kandidata za predsjednika Europske komisije između predložena tri: Ska Keller, Petre De Sutter i Basa Eickhouta.•
Katharina Schulze
(na slici dolje) supredsjednica bavarskih Zelenih proslavila je u listopadu povijesni uspjeh na izborima - udvostručili su rezultat na 17,6 posto
Zeleni su u pravilu značajno militantniji i agresivniji od mainstream lijevog centra, posebno kad je riječ o ekonomiji i veliku će pogrešku napraviti svaka država koja izabere zelenu vladu...