U subotu je Politico objavio detalje novog prijedloga budžeta Europske unije, odnosno detalje novog kresanja kojim bi se on smanjio za nešto više od deset posto u odnosu na originalni prijedlog iz srpnja prošle godine. Naime, António Costa, predsjednik Europskog vijeća, namjerava smanjiti planirani sedmogodišnji proračun EU za dodatne 44 milijarde eura. I to će kresanje pogoditi i Hrvatsku. Jer, prvi put otkako su prošle godine započeli pregovori o proračunu, na meti rezova našla su se sredstva EU namijenjena regijama, poznata kao kohezijska politika. Costa predlaže 830,38 milijardi eura za nacionalno-regionalne planove reformi, na temelju kojih će države članice u budućnosti dobivati sredstva za koheziju, zajedničku poljoprivrednu politiku, socijalnu politiku, ribarstvo i pomorsku politiku te unutarnje poslove. Irski prijedlog predviđao je 837,33 milijarde eura za tu svrhu, a EK 865,08 milijardi eura. Unutar toga stupa, sredstva za koheziju smanjuju se u usporedbi s prijedlogom EK. Costa predlaže 450,16 milijardi eura, a Komisija je predložila 452,97 milijardi eura. Predsjednik Europskog vijeća zadržao je isti iznos za poljoprivredu kao i EK, oko 293,7 milijardi eura.
"Vjerujem da nas ovaj prijedlog može dovesti bliže konačnom dogovoru" rekao je Costa na konferenciji za novinare. Izgleda kako je Costa, koji vodi rasprave o proračunu za razdoblje 2028. – 2034., o kojem se moraju usuglasiti sve vlade država članica EU, predložio smanjenja u odnosu na prijedlog koji je prošlog mjeseca iznijela Irska, u svojstvu zemlje koja predsjeda Vijećem EU. Sveukupno, ta smanjenja znače da je proračun umanjen za 204 milijarde eura, odnosno za 10,2% u odnosu na izvorni prijedlog Europske komisije iz srpnja prošle godine. Također, Costa je predložio uvođenje novog poreza za velike digitalne tvrtke, poput Googlea i Mete, kako bi se pomoglo u financiranju proračuna u nadolazećim godinama. S ovakvim se potezom oklijevalo godinama, a sada je ipak stečena hrabrost da se u oporezivanje tehnoloških giganata krene nakon uvjerljive pobjede demokrata nad republikancima na međuizborima koja je uvelike oslabila administraciju Donalda Trumpa s kojim su te kompanije razvile iznimno dobre odnose.
Ove ideje postavljaju temelje za napete rasprave među čelnicima 27 država članica EU tijekom summita idućeg tjedna. Čak i tada dogovoreni proračun morat će odobriti Europski parlament. Unatoč neslaganjima vlada o visini proračuna, Costa je uvjeren da će one postići dogovor tijekom sastanka čelnika EU koji počinje 17. prosinca. – Vjerujem da nas ovaj prijedlog može približiti konačnom dogovoru. Nastavit ću surađivati sa svim čelnicima kako bismo ostvarili taj cilj – rekao je. Međutim, njemački kancelar Friedrich Merz kritizirao je rezove, ocijenivši ih nedovoljnima. – Prijedlog koji je trenutačno na stolu prvi je korak, no njegov je ukupni iznos i dalje previsok – naveo je u izjavi. S druge strane, Siegfried Mureșan, pregovarač Europske pučke stranke za proračun, odmah je kritizirao Costine rezove. "Taj je plan neprihvatljiv za Europski parlament i ne može poslužiti kao temelj za naš pristanak. Predloženi rezovi vraćaju pregovore unatrag", napisao je na platformi X.
Politico navodi kako su vlade zemalja EU podijeljene između onih koje žele manji proračun usmjeren na obranu i konkurentnost te onih koje smatraju da bi on trebao biti veći i usmjeren na tradicionalne prioritete, poput poljoprivrede i kohezije. Costa je ipak predložio skromna smanjenja kohezije kako bi umirio Njemačku i njezine saveznike, takozvane štedljivce. Međutim, prijedlog uštede u proračunu odnosi se i na stranu pomoć koja je smanjena za 7 milijardi eura te na konkurentnost koja je ukinuta za 20 milijardi eura. Otplata duga EU nakon pandemije neće se odgoditi, ali će se njezin profil promijeniti, iako se ne precizira što to točno znači. Jedna od rijetkih proračunskih stavki koja je dobila dodatna sredstva bio je fond za crne dane koji je Irska smanjila prošli mjesec. To se smatra ustupkom Komisiji, koja podržava veću fleksibilnost potrošnje. Costa je predložio nove poreze i druge prilagodbe kako bi se za proračun EU osiguralo 60 milijardi eura godišnje. Tako je zamijenio nepopularni prijedlog poreza na dobit poznat kao CORE, koji je Komisija predstavila prošle godine, nametom za tehnološke multinacionalne kompanije s prometom većim od 750 milijuna eura godišnje globalno i većim od 50 milijuna eura u EU.
Predloženi digitalni namet obuhvatit će online oglašavanje, usluge digitalnog posredovanja i podatke koje generiraju korisnici za tvrtke. Očekuje se da će generirati oko 5 milijardi eura godišnje, prema riječima dužnosnika EU. Većina vlada protivila se CORE-u paušalnom iznosu na prihode tvrtki veće od 100 milijuna eura, zbog straha da bi to potkopalo konkurentnost EU. Costa je, međutim, imao još ideja. Kako bi se generirala dodatna sredstva za proračun, Costa je također predložio povećanje dva poreza, one na neprikupljeni plastični i elektronički otpad koji izravno teče u proračun bloka, nametnuvši dodatnih 25 centi po kilogramu. Kao dodatni ustupak, Costa je također predložio postupno uvođenje dvaju poreza, na duhanske proizvode i na tvrtke koje onečišćuju okoliš putem sustava trgovanja emisijama, za zemlje koje su time najteže pogođene.