Ministar financija Zdravko Marić očekivao je, kaže, da će Europska komisija povisiti projekcije rasta hrvatskog BDP-a sa 2,9 posto na 3,2 posto, jer takve projekcije imaju i Vlada i analitičari.
- Ovo je potvrda da smo praktički u decimalu jednaki s Europskom komisijom u smislu naših pretpostavki. Znate da smo projekciju Vlade i proračun bazirali na 3,2 posto. U smislu pojedinih komponenti razlike su male, jedine razlike su što EK procjenjuje nešto višu stopu rasta izvoza roba i usluga, a mi nešto nižu, dok mi procjenjujemo nešto višu stopu investicija u odnosu na EK. Sama projekcija sigurno treba radovati, ona je unaprijeđena, popravljena i skroz je u skladu s vladinim. To je jedan pokazatelj i dokaz naše vjerodostojnosti i kredibiliteta naših projekcija odnosno svih brojki – kaže Marić. Vjeruje da će se planovi za iduću godinu i ispuniti.
- Krajem ovog mjeseca će biti objavljeni prvi podaci za treće tromjesečje. Imamo naravno svoja očekivanja i projekcije i u pravilu ih ne otkrivamo unaprijed, pričekajmo Državni zavod za statistiku. Vjerujemo da će treće tromjesečje sigurno podići ovu stopu rasta koju imamo za prvih šest mjeseci i da dovesti cijelu godinu na razinu na prosječnih 3,2. Ono što bih još rekao za projekciju, skrenuo bi pažnju i analitičari vjerujem da su to već apostrofirali, ono što je možda i najvažnije u današnjim projekcijama da je EK podignula njihovu projekciju potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva, dakle ono je sada praktički u ovom horizontu od tri godine dignuto za dva posto što je i dalje ispod ove naše trenutne stope, ali sigurno poboljšanje. Drugim riječima kaže da i ove mjere koje smo poduzeli, posebice u stabiliziranju javnih financija i sve što planiramo na daljnjem stimuliranju gospodarstva i rasterećenju će imati određenog efekta na gospodarski rast – zadovoljan je ministar financija.
Negativni rizici, koje prepoznaju i Vlada i EK, nastavlja Marić, su s jedne strane globalni, s druge strane domaći - poglavito vezano uz proces restrukturiranja u Agrokoru.
- Mislim da se iz današnjih brojki vidi da ova godina unatoč izbijanju krize, zapravo efekti te krize su jako mali, odnosno manji su od onoga što se prvotno očekivalo. Naravno ti izazovi i dalje stoje pred nama i zato je proces restrukturiranja Agrokora nešto što je iz makroekonomske perspektive jedan važan sljedeći korak – tvrdi Marić.
Osvrnuo se na milijunske dugove Agrokora prema poreznoj upravi koji se vide među prijavljenim tražbinama.
- To je sada potvrda i dokaz da sam u svim svojim izjavama govorio samo točne i istinite informacije. Ako se sjećate često sam bio pitan i kritiziran jer sam štiteći institut porezne tajne, Poreznu upravu nisam mogao govoriti o pojedinačnim detaljima. Sjećate se da se u jednom trenutku pojavila spekulacija o poreznom dugu od 6 milijardi kuna. Dakle, sada iz ovoga se vidi da one riječi koje sam uputio su bile istinite. taj iznos, moramo to pojasniti građanima. Agrokor je proteklih nekoliko godina praktički imao mjesečno prosječno zaduživanje porezno na nešto preko 200 milijuna kuna, dakle ovaj ukupni iznos je čak i blago ispod tog mjesečnog zaduživanja. Dakle vi imate normalnu dinamiku onoga što vam dospijeva bilo po porezu na dodanu vrijednost, bilo po porezu na dobit ili dohodak odnosno ispunjavate te obveze – pojašnjava Marić.
Ako kasnite s plaćanjem poreza, nastavlja, kao što je to bilo u slučaju Agrokora, na iznos se obračunavaju kamate.
- Agrokor to također mora podmirivati kao i svi drugi, odnosno u tijeku mjeseca kako se saniraju ta dospijeća tako dolaze i nova za idući mjesec. Onog časa kada je lex Agrokor bio aktiviran u tom trenutku se zaustavlja taj proces i podvrći se crta i u tom trenutku su naravno apostrofirane ove ukupne obveze. Vi znate da su Ministarstvo financija i Porezna uprava također pokrenuli ovrhe nedugo prije samog aktiviranja lexa i između ostalog naplatila brojna svoja potraživanja. Ali još je jednom potvrđeno i dokazano da sve ono što sam govorio da su bile istinite tvrdnje i da je Agrokor imao jednaki tretman kao i svaki drugi porezni obveznik – objašnjava Marić te dodaje da potraživanje prema Poreznoj upravi iznosi oko 192 milijuna kuna.
Komentirao je i raspisivanje javni poziv za odabir konzultanta koji će procijeniti vrijednost Ine, ali i predložiti/pronaći novog strateškog partnera umjesto mađarskog MOL-a, te pojasnio što očekuje od savjetnika.
- Sigurno da se gleda s jedne strane njihova analiza tržišta, odnosno analiza cjelokupne problematike jer vlada je jasno iskomunicirala svoju namjeru o otkupu dionica Ine, ali isto tako gledamo i korak naprijed da vidimo općenito situaciju na tržištu, strateške odrednice i koji bi bili sljedeći koraci. To je standardni process u tom natječaju i temeljem tih njihovih ponuda ćemo napraviti selekcijski proces i odabrati savjetnike. U kojem vremenskom okviru, to bih ostavio otvoreno jer u tako važnom procesu ne treba žuriti – kazao je Marić koji još nije želio govoriti o iznosu koji je država spremna izdvojiti za plaću savjetnika.
Odbacuje teze da je Vlada odustala od otkupa Molovog udjela i da će se tražiti strateški partner.
- Upravo suprotno. Govorim da ta dva procesa paralelno gledamo, a i to će biti uloga savjetnika da vidimo što i kako – pojašnjava Marić.
Nije, kaže, vidio prijedlog HNS-a da se zadrži 25 posto dionica Ine, a preostalih 20 posto proda.
- S HNS-om, kolegom Štromarom i kolegicom Divjak i svim saborskim zastupnicima imam dobru komunikaciju i o toj temi ćemo svi skupa razgovarati – kaže Marić.
Na pitanje je li predsjednica trebala kritizirati Vladu, odgovara kako nije čuo cijeli njen govor iz Opatije.
- Osobno, sve kritike i sugestije prihvaćam. Nisam čuo govor da bih mogao komentirati, ali koliko sam čuo, govor se nije ticao samo aktualnog trenutka nego proteklih 20 do 25 godina. No ponavljam, što radimo kao vlada je trenutno u proračunu, raspravljamo o rebalansu, smanjujemo deficit, javni dug se smanjuje što je potvrda našeg predanog rada. Prvi put trošimo koliko stvaramo i naravno, svi skupa hoćemo napraviti iskorake u zdravstvu, pravosuđu i kao vlada smo na to spremni i učiniti sve kako bi se gospodarski rast popeo na još jednu višu razinu – tvrdi Marić.
Zasto nema humoristickih emisija na HRT-eu,neki kazu dok je Marasa,Glavasavica,Grmoje ,Bulja i Pernara nije ni potrebno