Naslovnica Vijesti Svijet

Zbog dugova se od 1997. ubilo 200.000 indijskih poljoprivrednika

U dužničko ropstvo siromašni su poljoprivrednici upali nakon što su povjerovali obećanjima multinacionalnih korporacija poput Monsanta o bogatim prinosima ukoliko budu otkupljivali i sijali njihovo genetski modificirano sjeme
13. veljače 2010. u 17:18 6 komentara 87 prikaza
Indija

Zbog utjecaja globalnih korporacija koje se bave proizvodnjom sjemena i pesticida, u posljednjih 13 godina Indija bilježi val samoubojstava kakvom nema premca u ljudskoj povijesti. Indijski Nacionalni ured za podatke o zločinima navodi da je od 1997. godine zbog dužničkog ropstva samoubojstvo počinilo 200.000 indijskih poljoprivrednika, što se nastavlja po stopi od 46 na dan. Jezivi trend pojedini indijski mediji i nevladini aktivisti već neko vrijeme nazivaju “biotehnološkim genocidom”, jer u pozadini dužničkog ropstva poljoprivrednika stoji beskrupulozni rat svjetskih korporacija zbog zarade koji se ovaj put vodi preko genetički izmijenjenog sjemena.

Svjetska banka ih prisilila na GMO

Američkim kompanijama Monsanto i Cargill te švicarskoj Syngenti sjekira je upala u med 1997. kada je Svjetska banka doslovno prisilila Indiju na otvaranje svog tržišta sjemenu čije je korištenje za sljedeću sjetvu zabranjeno patentima ili je čak spriječeno genetičkim inženjeringom. Monsantovi putujući trgovci bili su prvi koji su preplavili Indiju, putujući od mjesta do mjesta i opisujući enormne prinose koje su navodno ubirali oni koji su koristili genetički izmijenjeno sjeme za pamuk “Bt cotton”. Objasnili su im da bakterija Bacillus thuringiensis u sjemenu drastično smanjuje potrebu za pesticidima te da su im u onim slučajevima kad su pesticidi ipak potrebni na raspolaganju proizvodi Monsanta koji ne štete izniklim biljkama.

U dužničko ropstvo zbog sjemena

Seljaci su im povjerovali. Stali su se zaduživati kako bi kupili ponuđeno sjeme i pesticide, iako je trošak od nekoliko stotina eura golema investicija u zemlji u kojoj 80 posto od 1,2 milijarde građana živi s manje od dva dolara dnevno. Indijci su do tog trenutka tisućama godina za sjetvu koristili sjeme iz prethodne žetve. No već sljedeće sezone mnogi su ostali iznenađeni kad su za sljedeću sjetvu opet morali kupovati sjeme, što se nastavilo iz godine u godinu. Poljoprivrednici više nisu uspijevali vratiti kredite, a najgore je bilo onima kojima su usjevi usto uništeni sušama zbog klimatskih promjena, na što sjeme nije bilo otporno. Indijski Institut za tropsku meteorologiju prošle je godine, naime, ustvrdio da su na potkontinentu prosječne godišnje oborine nepromijenjene, ali da su u kišnim razdobljima izrazito povećane, dok su u sušnim dijelovima godine sve jače suše pa u takvim uvjetima indijskoj poljoprivredi prijeti kolaps.

Zbog Monsanta ili prodaju bubreg ili u smrt

Ekološka aktivistica Vandana Shiva, koju je prije nekoliko dana intervjuirao CNN, a potom i hrvatski H-alter.org 2004. je ustvrdila da mnogi od farmera koji si ne oduzmu život pokušavaju spasiti obitelji od bankrota prodajom bubrega. Monsanto se, inače, s gnjevom upropaštenih farmera suočio još u studenom 1998. kada je lokalno udruženje sitnih poljoprivrednika spalilo Monsantovo pokusno polje u Sindhanooru u državi Karnataka. Unatoč tvrdnjama da će Monsantova biotehnologija “u 21. stoljeću iskorijeniti siromaštvo i glad”, kako se korporacija reklamira, bunt poljoprivrednika, kojima je ta poruka namijenjena, nastavio se te su Monsantova polja gorjela nekoliko puta.

Iskorištavanje rada djece

U nekim su slučajevima čak i lokalne indijske vlasti na sudu pokušale natjerati Monsanto da smanji cijene, a optužbe idu i do tvrdnji da je kompanija prevarila seljake, sugerirajući goleme prinose u područjima koja su vrlo sušna i stoga neprikladna za uzgoj njihovih hibrida. Usto, Međunarodna fundacija za prava radnika utvrdila je da na Monsantovim poljima u Indiji, zbog ušteda, rade i djeca, i to po 13 sati na dan. Unatoč svemu, Monsanto je u lipnju pokrenuo postupak da se odobri stavljanje na tržište u Indiji i genetički preinačenih kultura kukuruza s namjerom da udari i na tržište voća i povrća.

Goran Jančo je za svog partnera odabrao Croatia osiguranje
Recept za uspjeh
Vlasnik najmodernije farme svinja: Godišnje uzgojim 6000 svinja. Poduzeo sam sve da ih zaštitim

A1 izdvaja za Vas

  • -obrisani-:

    očito je jedan engleski pisac bio u pravu kad je ustvrdio da je više društvo moguće smao na temeljima siromaštva i neznanja..fujjjj. fujj..za tako nešto se grade fakulteti i instituti,unjesto da smanjuju tegobe i siromaštvo oni ga povećavaju..ovakav svijet ne ... prikaži još! zaslužuje bolju sudbinu od totalnog uništenja

  • Mladen Miletić:

    Zbog dugova se od 1997. ubilo 200.000 indijskih poljoprivrednika, naravno kod nas je još malo pre rano za očekivati isti učinak ali to je budučnost \"zna se\" kada EU počne ozbiljnije da dijelije na zbunjenom Balaknu i mi čemo to prolaziti...

  • -obrisani-:

    tehnološki napredak u cilju porobljavanja svijeta i siromašnih, slična situacija se već odbija kod nas sa uvezenim kukuruzom,odnosmo genetski modificiranim sjemenoom čiji polodovi e daju sjeme,odnosno u budućnosti kad se pelud proširi po našim poljima ostat ćemo bez semena i ... prikaži još! u potpunosti ćemo ovisiti o uvozu istog, na taj način će novi svetski gospodri neorobovlasnic-sljednici pokvarenosti RIMSKOG CARSTVA TLAČITI MALE narode i male države do njihovo totalnog uništenja..sretno nam u NWO,novom svjetskom poretku..Adolfe ,vrati se..u Čem su ti političari i GMO inženjeri bolji od totalitarnih režima ?,oni su te barem odmah ubili