Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 14
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Rasprava o referendumu i prekidu trudnoće

Burna rasprava u Saboru, oporba optužila vladajuće za 'ubijanje referenduma': 'Preostaje samo ulica'

Unatoč visokoj trudnoći Marija Selak Raspudić svakodnevno sudjeluje u radu Sabora
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/8
13.07.2022.
u 15:22

Saborski Centar, Radnička fronta, DP, Hrvatski suverenisti poručili su u srijedu da neće podržati izmjene Ustava koje se tiču referenduma, a Most HDZ-u poručuje da mu pokušaj izmjena neće proći i da od podrške odustaju oni koji su mu do sada „asistirali“.

„Pokušaj nasilja i  prevare je propao na prvom koraku. Pokušali ste prije ljetne stanke, mimo plana, staviti na raspravu izmjene Ustava kojima želite u potpunosti ubiti referendum, predati sve ovlasti Ustavnom sudu kako biste u samom začetku, prije nego proces uopće krene, ubili referendum“, prozvao je HDZ Nikola Grmoja (Most).

„Oni koji su vam u tome asistirali, možda i ne shvaćajući o čemu se  radi, čujem da odustaju i ovaj vaš pokušaj neće proći“, ustvrdio je 'mostovac' uoči objedinjene rasprave da se pristupi promjeni Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, što je predložilo 92 zastupnika.

Glamuzina: Zašto smo dali potpise?

Katica Glamuzina objasnila je zašto su oporbeni Socijaldemokrati dali potpise inicijativi za izmjenom Ustava, zbog čega su proteklih dana bili kritizirani.

 „U  rijetkim situacijama kada HDZ prepozna da je do nekih promjena potrebno doći konsenzusom, pogotovo kad se radi o Ustavu, prihvatit ćemo priliku da u taj razgovor uđemo u skladu s našim vrijednostima i pokušavajući utjecati da te izmjene reflektiraju razmišljanja građana koji dijele naša uvjerenja“, kazala je.

Naglasila je pritom kako Socijaldemokrati nisu dali glas ni za jednu predloženu promjenu, nego su samo dali potpis suglasnosti da rasprava o ustavnim promjenama dođe na red Sabora.

Emil Daus prenosi stav IDS-a da o promjenama Ustava treba razgovarati i pregovarati, te najavljuje kako će dalje postupati.

U petak, na glasovanju, ćemo podržati da promjene idu u saborsku proceduru, o glasovanju o prihvaćanju Ustava, e to je druga priča u trećem koraku, kazao je.

„Ustav nije običan zakon i neprihvatljivo je da imamo izmjene samo u mjeri u kojoj to HDZ-u paše“, kaže Dalija Orešković (Centar) i proziva HDZ da je u proteklih 30 godina državu skrojio po vlastitoj mjeri i da je 30 godina sustavno uništava.

Ističe da Ustav ne funkcionira u nizu bitnih segmenata,  primjerice u definiranju odnosa predsjednika države i Vlade u sukreiranju vanjske politike, u upravljanju tajnim službama itd.

Strah od naroda i njegove volje 

Katarina Peović (RF) priznaje da predložene ustavne promjene donose i nešto dobro, kao što je unošenje praga izlaznosti, ali naglašava da postoji niz stvari koji će onemogućiti referendum, zbog čega RF ne prihvaća promjene. „Strah od naroda, ne može se ograničiti što će se na referendumu postaviti kao pitanje, predloženim se praktički može ukinuti svako referendumsko pitanje“, kazala je.

13.07.2022., Zagreb - Sabor 11. sjednicu nastavlja raspravom o prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

I Marijan Pavliček (HS) ističe da se predloženim ustavnim promjenama „apsolutno“ ništa riješiti neće, da se njima pokazuje samo da se vladajući boje vlastitog naroda i njegove volje.

Izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, tom se čistom političkom tijelu, daju faraonske ovlasti, kazao je.

Da se ponuđenim rješenjima narodu oduzima sloboda izražavanja, drži i Stipo Mlinarić (DP). Po pravilima kakve gurate sa ljevicom pitanje je bi li prošao i referendum o braku, jedni koji je prošao, kazao je HDZ-u.

„Narodu ste uzeli novac i dostojanstvo, a sada mu želite uzeti i nadu da može skupiti potpise i odlučivati o nekim stvarima u državi“, poručio je vladajućima.

Peđa Grbin (SDP) tumači kako rasprava o ustavnim izmjenama koja će rezultirati glasovanjem ne dovodi do promjene Ustava, nego tek do početka procesa. Poziva HDZ da bude otvoren, da sasluša sve prijedloge i danas i kasnije i da odluka koja će se donijeti bude u korist svih građana.

Kruno Katičić (HDZ) odbacuje oporbene tvrdnje da su promjene samo prijedlog HDZ-a i da su ishitrene. Prijedlog da se izmjeni Ustav plod je procesa, potpisali su ga i zastupnici drugih klubova, ne samo HDZ-a. Materija koja se mijenja je podnormirana i u Klub HDZ-a drži da su izmjene logične, imaju smisao i životne su, poručio je.

Selak Raspudić: Onemogući li se referendum, preostaje samo ulica

Zastupnica Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je u srijedu kako građanima, ne budu li imali priliku kanalizirati svoju volju kroz referendume, jedno preostaje ulica.

„Onemogućimo li jedin institucionalni kanal izražavanja građanske volje u vremenu krize koja predstoji, jedino što im ostavljate je ulica“, kazala je u saborskoj raspravi da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, a što je predložilo 92 zastupnika.

Povodom toj inicijativi označila je Mostov referendum o covid potvrdama, a ciljem spriječiti „na jesen mogućnost angažiranog, institucionalnog kanaliziranja građanskog bunta kroz referendumske inicijative“.

„Kratkoročne posljedice toga su ulični nemiri“, izjavila je, navodeći kako građanima, ne budu li imali priliku kanalizirati svoju volju kroz referendume, jedno preostaje ulica.

Pravo žene na izbor treba biti u Ustavu

Peđa Grbin (SDP) ističe da postoji jedno pravo koje treba ustavnu zaštitu, a to je pravo žene na izbor.

To je nama u SDP-u bitno, ali to je bitno i građanima koji podržavaju da se to pravo zaštiti i kroz najvažniji akt, kazao je zastupnik koji je novinarima najavio da će amandmanom zatražiti sa se raspravlja i o njihovu prijedlogu da pravo žene na izbor uđe u Ustav. Ako se taj amandman ne prihvati, SDP neće glasovati da se pristupi promjeni Ustava, rekao je Grbin.

Da bi, kad se već mijenja Ustav u njega trebalo uvrstiti i pravo žene na izbor o rađanju, smatraju i drugi oporbeni klubovi, pa Anka Mrak Taritaš (Glas) najavljuje da će glasovati i za pokretanje ustavnih promjena vezanih za referendum, ali i za pravo žene na izbor.

Katarina Peović (RF) podsjeća da je 40 zastupnika tražilo da se pravo na pobačaj vrati u Ustav, ali da je HDZ to odbio. „Nisu otvoreni za nikakve pregovore, ni razgovore, u svoj prijedlog nisu bili spremni uvrstiti naš prijedlog“, kazala je zastupnica opetujući da će oporba na jesen ići sa svojom inicijativom.

Milorad Pupovac (SDSS) drži da su dobro definirani kvorumi za odlučivanje, no upozorava da je, kad se radi o udruživanje s drugim državama, posebno onima koje će postati ili postaju članice EU, prag podignut na više od 50 posto biračkog tijela i da tu postoji mogućnost „da se otvore pojedini sporovi između raspoloženja našeg biračkog tijela i onih koji su potencijalni kandidati za članstvo u EU“.

Klub SDS-a smatra, posebno kad je u pitanju stanje odnosa između zemalja na prostoru bivše Jugoslavije, da tu postoji rizik da referendum može biti sredstvo za međusobno daljnje političko sukobljavanje, kazao je zastupnik.

Benčić: Prethodna ocjena ustavnosti nije savjetodavne naravi

Ne sporeći da referendumsku materiju treba urediti, Sandra Benčić (ZLB) navodi zašto je ZLB kategorički protiv HDZ-ova prijedloga. Kada bi se ovaj prijedlog usvojio nikada više ne bismo mogli imati niti jednu uspješnu ustavotvornu referendumsku inicijativu, a možda bismo u deset godina mogli imati uspješnu zakonodavnu, rekla je.

Ustavnom se sudu, kazala je, daje ovlast prethodne ocjene ustavnosti koja nije savjetodavne naravi, nego je proces u kojem se pitanje može odbaciti i zaustaviti referendumska inicijativa. Slijedom toga, kaže, moguće je da bi inicijative „Ne damo naše ceste“ i „67 je previše“ bile zaustavljeni već na samo početku.

Da je važilo pravilo da Ustavni sud daje prethodnu ocjenu nikada se ne bi pokrenula inicijativa da je brak zajednica žene i muškarca, dodaje Željko Sačić (HS) koji poručuje da se prijedlog koji nudi HDZ ne smije podržati, jer nije dorađen i može biti opasan za demokraciju.

13.07.2022., Zagreb - Sabor 11. sjednicu nastavlja raspravom o prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Kritičan prema davanju ovlasti Ustavnom sudu je i Stephen Nikola Bartulica (DP) koji spominje njegove „duboko pogrešne“ odluke, sudski aktivizam, odnosno da suci postaju političari, aktivisti u promoviranju određenih ideologija. Ustavni sud svojim radom nije zadobio povjerenje, kazao je.

Fascinantno je da se iz rasprava dade iščitati da se ne vjeruje državnim institucijama, posebno Ustavnom sudu, kaže Kruno Katičić (HDZ) koji odbacuje i oporbene tvrdnje da se želi zabraniti referendum.

Ovo je jedan od prvih koraka izmjena Ustava, inicijativa nije došla samo tako, nego je plod dugoročne komunikacije sa ostalim klubovima, postoji dobra volja da svi konstruktivni prijedlozi budu verificirani, poručio je.

Rasprava o prijedlogu promjena Ustava o referendumu i zakonskom pravu na prekid trudnoće

Hrvatski sabor u srijedu nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, a koji su potpisala 92 zastupnika, kao i s tim povezanim izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH. Sjednica je počela traženjem stanke svih klubova zastupnika, a nastavljena raspravom.

U njemu se predlaže da za raspisivanje državnih referenduma uvjet ne bude više podrška 10 posto od ukupnog broja birača (što iznosi više od 360.000 birača), nego da to bude 250.000 birača.

Predlaže se i izmjena ustavne odredbe prema kojoj odluku donosi većina birača koji su pristupili referendumu, i to tako da je uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona najmanje trećina svih birača, a za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača.

HDZ tvrdi da bi se ovakvim izmjenama olakšalo pokretanje narodnih inicijativa, ali bi se istodobno osigurao legitimitet odlučivanja.

Izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu definirale bi se teme za koje se ne može raspisati referendum. Time bi Ustavni sud, ističe se u prijedlogu HDZ-a, dobio ovlast proglasiti nedopuštenim referendum ako sadržaj referendumskog pitanja nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka utvrđenim u članica 1. i 3, Ustava.

Ustavni bi sud promjenama Ustavnog zakona dobio i ovlast proglasiti referendum  nedopuštenim i u onim slučajevima kad je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike ili Vlade Republike Hrvatske.

Prema prijedlogu HDZ-a, Ustavni bi sud također dobio ovlast predreferendumske ocjene ustavnosti pitanja. To znači da bi taj sud mogao ocijeniti ustavnost referendumskog pitanja već nakon objave referendumske inicijative, prije nego se počnu prikupljati potpisi.

Rasprava o pravu na prekid trudnoće

Nakon toga slijediti će rasprava o zaključku o obvezi osiguravanja zakonskog prava na prekid trudnoće na zahtjev u svim ovlaštenim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, koji je predložila zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.

Ona traži da Sabor obveže Ministarstvo zdravstva da u svakoj ovlaštenoj javnoj zdravstvenoj ustanovi, najkasnije do kraja godine, osigura dovoljan broj liječnika koji obavljaju postupak medicinskog prekida trudnoće na zahtjev kako bi to pravo bilo dostupno neograničeno i neometano.

Komentara 51

00
00a
11:33 13.07.2022.

Ajmo vidjet kako druge drzave imaju pitanje referenduma. Kad se toliko volite pozivat na zapad,u čemu je onda problem? Austrija - 100.000 1,2% Mađarska- 200.000 2% Slovenija 40.000 2% Italija 500.000 1% Švicarska 100.000 2% Poljska 100.000 0,26%

TI
Tide
11:29 13.07.2022.

Kako je hdz ukrao Hrvatsku,nastavak 17.

FO
Four
11:36 13.07.2022.

Nevjerojatno da postoji ijedna demokratska stranka koja će podržati ovakvo gušenje demokracije HDZ-a.Situacija je ozbiljna, očito im se raspada većina, HDZ gubi izbore po Hrvatskoj i žele na bilo kakav način onemogućiti građane da o bitnim pitanjima kažu svoj stav

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije