Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 34
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
u vremenu krize

Zakinuta generacija: Mladi su u riziku da žive lošije od roditelja

mladi, norijada
Goran Jakuš/PIXSELL
17.04.2013.
u 15:30

Nove se generacije zbog krize povlače u privatnost, okreću obitelji i suzdržavaju od društvenog i političkog angažmana, kaže dr. Dirmoser

Mladi u Hrvatskoj danas žive u kućanstvu s prosječno 3,4 člana obitelji, u roditeljskoj kući ili stanu s tri sobe, a obitelj ima automobil, kompjutor i prosječno 75 knjiga. Njihova je imovina akumulirana iz barem dvije generacije. Dobar dio tih kućanstava troši ispod prosjeka ili oko prosjeka hrvatskih primanja, a tek ih dvadesetak posto uspijeva ulagati i u budućnosti potomstva.

Ovisni o roditeljima

Izrazita ovisnost o obiteljskim resursima, karakteristična za mediteranske i postsocijalističke zemlje, dodatno je učvršćena u aktualnoj krizi, pokazala je velika studija "Mladi u vremenu krize" koju je prema modelu tradicionalnih Schellovih studija iz Njemačke na reprezentativnom uzorku od 1500 mladih u Hrvatskoj u dobi od 14 do 27 godina provela skupina istraživačica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

– Kvaliteta života mladih koji su otišli iz roditeljskog doma urušava se. Prvi put nakon 2. svjetskog rata susrećemo se s generacijom izloženom velikom riziku da ostvari nižu kvalitetu života nego njihovi roditelji, ili barem jednaku. Svaka je generacija, naime, od rata dosad živjela bolje od prethodne pa, ako se neke nazivaju "baby boom", te X, Y i Z generacijom, usudila bih se reći da sada imamo posla s generacijom zakinutih – rekla je prof. dr. sc. Vlasta Ilišin, suautorica studije uz dr. sc. Dejanu Bouillet, Anju Gvozdanović i Dunju Potočnik.

Na takvu kvalifikaciju upućuju podaci istraživanja, dodaje dr. Ilišin, posebice ako kriza potraje. Akumulirane rezerve još će se više istopiti, što će položaj mladih pogoršati. Od subprotektivnog modela, odnosno ovisnosti o obitelji, odmaknut će se samo zato što se roditelji više neće moći skrbiti za njih.

Rang-ljestvica vrijednosti mladih, na kojoj su bogaćenje i inovativnost duha na dnu, pokazuje ih svjesnima da se bogaćenje odnosi na manjinu, ali ne toliko izražena borbenost mogla bi upućivati da su toliko deprimirani da odustaju od bilo kakvih ciljeva ili pak da misle kako će se ciljevi ostvariti i bez truda. Nadalje, tek je četvrtina mladih spremna za migracije unutar i izvan zemlje (po pola); s jedne strane bi se očekivalo da su fleksibilniji kad je riječ o migraciji unutar zemlje, a s druge je dobro da ih baš pola ne želi pobjeći iz zemlje. Zanimljivo je da mlade, iako kažu da brak nije u modi, to ne sprečava da u visokom postotku (76%) pretpostavljaju da će se vjenčati i imati dvoje djece. Da su duboko tradicionalni, govori i rang-ljestvica čimbenika važnih za izbor bračnog partnera, gdje je za 44% važan pristanak obitelji na izbor partnera te partnerova vjerska pripadnost. Kad je o aktivnostima u slobodno vrijeme riječ, u zadnjih dvadesetak godina bilježio se pad druženja s prijateljima i gledanja televizije, sada osjetno pada čitanje i knjiga i novina (čita ih 27%).

Govoreći o rizičnim ponašanjima, mladi su vrlo benevolentni: 63% smatra alkohol prihvatljivim.

– To govori da društveni tretman alkohola nije zadovoljavajući. Zbog glasne antipušačke kampanje broj pušača je pao, ali alkohol je kod nas svojevrstan inicijacijski važan model i nema ni blizu toliko ostrašćene kampanje – napominje dr. Ilišin. Prilično su neodgovorni i u seksualnom ponašanju – tek ih trećina koristi kontracepciju, što svakako upućuje na potrebu društvenog angažmana, odnosno bolje informiranosti i pripremljenosti.

Slični starijima

Mladi su se ravnomjerno podijelili prema stavu o homoseksualnosti. Zabilježen je pomak u odnosu na osamdesete kada je bila neprihvatljiva za 59% mladih – sada je za njih 36%.

Unatoč svemu optimizma im ne manjka, no mogući razlog leži u stavu da je situacija toliko loša da može biti samo bolje.

– Mladi su slični kao i prije 10 i 20 godina, ne razlikuju se bitno od starijih, tradicionalistički su orijentirani, a vrijednosni sustav pokazuje da je riječ o pragmatično orijentiranim generacijama – zaključila je dr. Vlasta Ilijaš.

>>Sve više građana prima socijalnu pomoć i to im je jedini prihod

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije