Opće je poznato da su veze između povijesne znanosti i politike i više nego bliske. Jedan od rodonačelnika političke ideje okupljanja hrvatskih zemalja u jednu, samostalnu cjelinu bio je Juraj Ratkaj, osoba iznimno zanimljivog života – svećenik koji se mačem borio u ratovima i pisao vatrena ljubavna pisma. Njegov pregled hrvatske povijesti među prvima je donio ideju o Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, u više-manje današnjim okvirima, kao cjelini sa zajedničkom prošlošću, ali i budućnošću.
Juraj Ratkaj rođen je 1613. godine kao pripadnik stare i moćne plemićke obitelji čije je sjedište bio dvorac Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju. Iako su se njegovi preci istaknuli vojnim zaslugama i ratovima protiv Osmanlija, on je odlučio postati svećenikom. Otišao je u gimnaziju u Graz, školovanje je nastavio studijem filozofije, a u međuvremenu je stupio u isusovački red i darovao mu većinu svog bogatstva. Međutim, stroga redovnička disciplina vrlo mu je brzo dojadila. Već 1639. istupio je iz reda isusovaca, a nastojao je dobiti natrag i novac koji mu je darovao. Unatoč velikom trudu, dobio ga nije. Zbog dobrih je obiteljskih veza imao gdje nastaviti karijeru – postavljen je za kanonika zagrebačkog Kaptola. Poslije je u toj službi napredovao stekavši nove titule i prihode. Nastavio je sa studiranjem i intelektualnim radom, a već je 1640. objavio svoje prvo djelo – na kajkavski hrvatski (on ga naziva "slovinski") preveo je jedno latinsko djelo u slavu cara Ferdinanda III.
Zagorski vragolan koji je prvi, barem na papiru, ujedinio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju
Juraj Ratkaj rođen je 1613. godine kao pripadnik stare i moćne plemićke obitelji čije je sjedište bio dvorac Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju. Iako su se njegovi preci istaknuli vojnim zaslugama i ratovima protiv Osmanlija, on je odlučio postati svećenikom.
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.