Korektivni mehanizam koji bi smanjio nejednakost u isporuci cjepiva i time i procijepljenosti stanovništva pojedinih europskih država mogao bi se oslanjati na dodatne doze cjepiva Pfizer koje je naručio EU i to tako da se raspodijele državama koje su na dnu liste procijepljenosti, a ne onima na njezinu vrhu.
Ideja je to o kojoj su jučer videovezom razgovarali predsjednik Europskog vijeća Charles Michael i šestorica premijera država koje su nezadovoljne dinamikom isporuke cjepiva i procjepljivanjem svojih građana – hrvatski premijer Andrej Plenković, austrijski kancelar Sebastian Kurz, slovenski premijer Janez Janša, bugarski Bojko Borisov, češki Andrej Babiš te latvijski Arturs Kariņš.
Dogovor do sljedećeg tjedna
Cilj je da se o tome postigne dogovor do sljedećeg tjedna, odnosno do četvrtka, kad počinje sastanak Europskog vijeća, kad bi se dogovor mogao formalizirati. Europska komisija ugovorila je, naime, dodatnih 10 milijuna doza Pfizer cjepiva, a njezina potpredsjednica Dubravka Šuica pojasnila je kako će te doze pomoći uravnotežiti nedostatak uzrokovan sporom distribucijom te ubrzati proces cijepljenja. Za sada je to samo ideja na kojoj se ekstenzivno radi i raspravlja na svim razinama u Bruxellesu.
Naime, jučerašnji sastanak s Charlesom Michelom nije mogao donijeti konkretan rezultat i dogovor, već je poslužio samo za razmjenu mišljenja jer je bio u reduciranom obliku, a za formalnu odluku potrebna je suglasnost svih država članica. Ideja je da se dodatne doze prebace iz planirane kvote za 4. kvartal, u 2. kvartal.
– Poanta je tako postići što ravnomjerniju raspodjelu cjepiva u državama članicama pri čemu imamo dva problema. Ne isporučuje se pošiljke brzinom i u volumenima koji su inicijalno bili obećani, a s druge strane, nisu sve države naručile isti omjer cjepiva raznih proizvođača – neke su naručile više Pfizera, druge AstraZenece.
Kombinacijom toga, došlo je do određenih disbalansa u brojevima i neke države imaju iznadprosječnu, a neke ispodprosječnu procijepljenost. Cilj da slijedom solidarnosti među članicama i slijedom temeljne odluke da svi manje-više pokušamo zadržati istu razinu procijepljenosti jer svi nosimo isti teret ne dođe do diskrepancija stoga je u opticaju ta ideja kako najbolje iskoristiti najavu dodatnih doza cjepiva kako bi se ta neujednačenost smanjila – kaže naš izvor dobro upoznat s tematikom.
Cjepivo Johnson&Johnson
Ostaje vidjeti hoće li ostale države pristati na tu ideju. No bitno je da ideja nije da se razlike smanje tako da se nekima uzima da bi se drugima dalo, već da nove doze većinom idu onima koji su na dnu.
– Ne uzima se da bi se nekome dalo, već onima koji su na dnu jer ne želimo da cijepljenje ispadne lutrija, da profitira tko je bolje pogodio u trenutku kad se nije moglo znati s kakvim će se problemima susretati kod proizvodnje i distribucije – ističe naš izvor, ali i naglašava kako u igru uskoro ulaze i druga cjepiva, poput onog kuće Johnson & Johnson.
Ne želi govoriti o brojkama, primjerice koliko bi doza cjepiva dobila Hrvatska, iako se austrijski kancelar Sebastian Kurz pohvalio da njegova država time dobiva više stotina tisuća doza, najvjerojatnije 400 tisuća.
– Ako smo išta naučili u ovom periodu je da se na konkretna obećanja teško oslanjati i da prognoze i najave samo stvaraju očekivanja koja mogu biti nerealna i izazvati razočaranje – dodaje naš sugovornik.
>> Pogledajte i ovaj video: Što do sada znamo o brazilskom soju koronavirusa i zašto zabrinjava znanstvenike
Je li nametanje cijepljenja eksperimentalnim cjepivima: 1. Ulizivanje briselskim vladarima, 2. Protuustavni čin, 3. Kriminalno djelo, 4. Čin veleizdajnika, 5. Čin paničara i neznalice, 6. Čin b...e?