Prilično kontroverzno zvuči što je izvršni direktor programa za izvanredne situacije Svjetske zdravstvene organizacije Michael Ryan izdvojio švedski pristup u borbi s koronavirusom kao budući model za zemlje koje izlaze iz karantenskog sustava.
Samo sedam država (ne računajući Andoru i San Marino) prema Worldometeru ima veći broj mrtvih na milijun stanovnika od Covid-19 od Švedske, a od te zemlje od 10 milijuna stanovnika samo 13 zemalja ima više mrtvih od njihovih do četvrtka 2586, što ipak nije katastrofično kao u većini najvećih europskih zemalja. Premda i Ryan je naglasio, kao i naš znanstvenik Igor Rudan, da "švedski model" nije liberalan toliko kakvim ga se prikazuje jer su i oni testirali, posvetili se zaštiti domova za starije u koje je i kod njih ušao virus, maksimalizirali su kapacitete za intenzivnu skrb, te su fokusirani na socijalno distanciranje s naglaskom na građanskoj samoregulaciji. I njihov se pristup temelji na povjerenju politike u struku, s tim da je plan obrane kod njih u rukama jednog epidemiologa, što je svjetski raritet, kako je primijetio Rudan.
Znači, upravo ono što je u Hrvatskoj na udaru najžešće kritike, "skrivanje" politike iza epidemiologa i "prebacivanje" odgovornosti na građane, karakteristično je za "švedski model" koji WHO ističe kao model za budućnost nakon popuštanja mjera.
Portal Liberal.hr prije samo dva tjedna kritizirao je Davora Bernardića i hrvatske socijaldemokrate što se sa skandinavskim pristupom ne suprotstave "HDZ-ovoj diktaturi struke". Premda se "švedski model" uvelike temelji na građanskoj disciplini i na kulturološki izraženijoj distanciranosti i individualnosti. Nasuprot Švedskoj, Hrvatska je pak primjer zemlje izražene generacijske povezanosti, osobito u Dalmaciji.
Protivnici strogih mjera, kojima je švedski model uzor, s Ryanovim istupom naoko su došli na svoje, ali podaci o broju smrtnih slučajeva od Covid-19 ih razoružavaju.Liberal je prije dva tjedna kao ključni argument isticao da, iako se iz medija čini kako korona u Švedskoj divlja "ispada da je u prvom tjednu travnja bilo manje smrti nego u isto vrijeme 2018. godine".
Ali, zanemarili su da je bila riječ o preliminarnim podacima, daleko od stvarnih, koji su u sljedećim tjednima rasli kako su pristizali zaostali podaci o mrtvima. Tako je taj prvi tjedan u travnju u međuvremenu postao treći najcrnji tjedan u posljednjih više od tisuću tjedana u ovom stoljeću, s 2354 smrtna slučaja. Samo 10 više bilo ih je u prvom tjednu 2000. , a najveći broj mrtvih, nedavno je izvijestio Statistics Sweden, bio je 15. ovogodišnji tjedan (od 8. do 14. travnja) kad je umrlo, premda ni ti podaci još nisu konačni, 2505 osoba. Tjedni prosjek umrlih od 2015. do 2019. je 1816!
I četvrti najgori tjedan u ovom stoljeću je 16. ovogodišnji s 2310 mrtvih. S tim da će se broj mrtvih još povećavati do konačne brojke tako da je izgledno da će sva tri travanjska tjedna postati tri najcrnja u ovom stoljeću.
U Stockholmu je u ta tri tjedna više nego duplo veći broj mrtvih od prosjeka od 2015. do 2019.
Već kad je u 14. tjednu došlo do ogromnog porasta broja mrtvih, švedski statističar Tomas Johansson napomenuo je kako to koincidira sa širenjem zaraze koronavirusa, i to baš u razdoblju kad je broj mrtvih trebao opadati (prestanak sezone gripe). K tomu, u prva tri mjeseca ove godine u Švedskoj je umrlo 23.680 osoba, te je od 2015. samo lani umrlo manje ljudi 23.038.
Međutim, u prva tri travanjska tjedna ukupno je umrlo zasad 7169 ljudi, što je za 1853 više od prosjeka (5316) od 2015. do 2019. U tim je danima, prema podacima Worldometera, u Švedskoj od Covid-19 umrlo 1585 osoba. Dakle, nikad veća smrtnost u Švedskoj u izravnoj je korelaciji sa smrtnošću od Covid-19. Štoviše, kad se oduzme ovogodišnji samo iznadprosječni broj mrtvih od službeno potvrđenih smrti od koronavirusa, postavlja se pitanje nije li i preostalih najmanje 268 većeg broja mrtvih od petogodišnjeg prosjeka povezano s Covid-19, samo što su ti ljudi umrli kod kuće i drugdje samo što nisu testirani na prisutnost SARS CoV-2.
Naime, u Švedskoj zdravstveni sustav nije bio tako izoliran i nedopustiv da se te smrti mogu pripisati drugim, a zbog zaštite od koronavirusa, netretiranim oboljenjima. To posve ruši i argumente teoretičara zavjera koji su svoje simpatizere uvjeravali kako službene politike forsiraju prekomjerno brojanje žrtava od koronavirusa. Naprotiv, sve učestalije izlaze na vidjelo podaci da službene brojke žrtava od koronavirusa u svim zemljama s većim brojem žrtava su manje od stvarnog broja žrtava koronavirusa. S tim da se zasad ne vode statistike o posljedicama koje je virus trajno ostavio na zdravlje preživjelih od težih oblika Covida-19.
Interesantnije bi bilo objaviti ko trenutačno stvarno upravlja WHO-om nego što su rekli...