Europa se suočava s ubrzanim porastom temperatura u odnosu na ostatak svijeta, dok toplinski valovi postaju sve učestaliji, dugotrajniji i izraženiji. Na posljedice takvih promjena upozorio je ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler, koji je govorio i o mjerama koje mogu pomoći da život u urbanim sredinama ostane podnošljiv unatoč sve toplijim ljetima.
Gostujući u Dnevniku Nove TV, Güttler se osvrnuo na izazove koje donose klimatske promjene te pojasnio kako se građani mogu učinkovitije zaštititi tijekom razdoblja ekstremnih vrućina, ali i što gradovi mogu učiniti kako bi smanjili negativne učinke visokih temperatura. "Iako su klimatske promjene spora pojava, svijet se zagrijava otprilike trećinu stupnja svakih deset godina, Europa ipak nešto brže. Otprilike pola stupnja svakih deset godina. To se dodatno akumulira tijekom životnog vijeka. Osim toga, imamo toplinske valove, ekstremne događaje koji su se događali prije, bili su prirodna pojava i prije 50 i 100 godina. Sad je njihovo trajanje i intezitet puno žešći", kazao je Güttler.
Govoreći o zaštiti stanovništva tijekom toplinskih udara, ponovno je istaknuo preporuke zdravstvenih stručnjaka i naglasio važnost dosljednog informiranja javnosti. "Prvenstveno dovoljno unosa tekućine, prirodni hlad, lagana odjeća i laganija hrana. Postoji dio populacije koji je puno osjetljiviji stoga je nužno ovo ponavljati iz godine u godinu." Prema njegovim riječima, aktualni vremenski obrasci ne predstavljaju iznenađenje za meteorologe jer se razvoj situacije uklapa u dugoročne klimatske projekcije. "Imat ćemo još toplija ljeta. Nikad dosad u EU nije izmjereno 50 stupnjeva, ali već za jedno deset do dvadeset godina ćemo moći izmjeriti prvu pedeseticu", rekao je i dodao da ne postoji čarobno rješenje.
Kada je riječ o prilagodbi na više temperature, Güttler smatra da tehnološka i prirodna rješenja trebaju ići zajedno. "Klima-uređaja su izvrsna metoda za prilagodbu. Ali, ipak moramo paziti da rashlađeni prostor nije prehladan za prostor vani. Stabla imaju dvostruku zanimljivu ulogu. Osim što rade hladovinu, pomažu gradovima da se toplina koja dolazi u sustav da se troši za isparavanje vode. Ulaganje u gradsku zelenu infrastrukturu se itekako isplati", poručio je.