Znali smo da je važno tko kaže, sada znamo važno je i kada to kaže, jedino što i dalje ne znamo kako je važno i što se kaže. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Vukovaru je govoreći kako smo demografski u izvanrednom stanju koje traži izvanredne mjere, napravila tri pogreške. Prema većini analiza ispada da je govorila što nije smjela, i to kada i o komu nije smjela. Iako, gdje je, ako ne u Vukovaru, trebala reći da je Hrvatska ugrožena iseljavanjem i izumiranjem, te da smo proteklih godina izgubili više ljudi nego u obrani zemlje. Upravo Vukovar kao simbol hrvatske ratne žrtve postaje simbol demografskog propadanja nacije. Time nije napala Vladu već je branila Hrvatsku. Uostalom, nije rekla ništa što već prije nije. Doslovno!
I na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” u ožujku na temu demografije govorila je o izvanrednom stanju i izvanrednim mjerama, ali mediji tada u tomu nisu prepoznali “žestoki napad na Vladu”. Iako je i tada rekla kako se u dvije godine upoznala s “alarmantnim razmjerima demografske krize”, zbog čega je demografska obnova zadaća svih zadaća na kojoj treba djelovati “uz najveći mogući društveni konsenzus, ali žurno i konzistentno” te da nam je nužno ministarstvo demografske obnove. Na što je premijer Andrej Plenković u nediplomatskoj maniri, kao kad polemizira sa SDP-ovcem Gordanom Marasom, uzvratio “Hajde, budimo realni!” tumačeći kako imamo ministricu Murganić i kvalitetnog mladog državnog tajnika, te “poklopio” predsjednicu: “Ako je nešto prioritet rada ove Vlade, onda je to demografija”.
Uz tobože ozbiljno propitivanje što je “izvanredno stanje” i tko ga, kako i kada proglašava, mediji su tek sada iz predsjedničine ponovljene poruke o izvanrednom stanju izvukli ono što je po njima najvažnije – je li započela dvogodišnju kampanju za drugi predsjednički mandat. Što otvara niz daljnjih za život građana trenutno gorućih pitanja, zašto to nije službeno objavila, hoće li je podržati HDZ... Čudi jedino što je propušteno pitati Daliju Orešković bi li predsjednica bila u sukobu interesa kad bi već sada najavila svoju kampanju i tražila podršku HDZ-a.
Ta trenutno prevažna pitanja zasjenila su niz predsjedničinih političkih poruka iz Opatije kojima se oporba ne bavi čak niti na društvenim mrežama: o nedostatku strukturnih reformi, o ljudskim resursima, obrazovanju i manjku kapaciteta državne i javne uprave, o tomu kako dužnosnici ne trebaju samo osluškivati bilo naroda, nego ga i voditi, te o “zadaći svih zadaća” demografskoj revitalizaciji.
Kad je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković ustvrdio da se ne slaže s predsjednicom, mediji nisu propitivali kako to i što se promijenilo, već su naglasak stavili na to da predsjednica, čemu je i Jandroković kumovao, nije tražila podršku HDZ-a za drugi mandat, umjesto što tako komunicira preko medija. Zapravo ju je suptilno optužio kako inzistiranjem na tomu da bi Vlada u proračunu trebala izdvojiti više za demografske projekte zapravo ucjenjuje HDZ kako bi pridobila naklonost stranke za kampanju 2019. Upravo od takvih riječi nitko nema koristi, ponajmanje Hrvatska, a ne kako to Jandroković tumači.
Ne tako davno, u kolovozu 2015., nakon sjednice predsjedništva HDZ-a na kojoj je usvojena Deklaracija o vraćanju života Hrvatskoj, upravo je Jandroković govorio o “strašno lošoj slici” te kako hrvatski narod mora postati svjestan koliko je demografija bitna, te mudro zaključio: “bez ljudi koji će živjeti ovdje, svi napori koje činimo nemaju puno smisla”. Jer, bit će vojnika, tenkova, zrakoplova, ali koga će oni braniti, i kako će povlaštene i obične mirovine, sve veće socijalne potrebe i zdravstvene izdatke u okolnostima kad se sve dulje živi, jedna od najstarijih svjetskih nacija financirati u bliskoj budućnosti!? Kad je to predsjednica trebala reći, ako ne sada, kako treba preispitati prijedlog proračuna za 2018. godinu jer parcijalne demografske mjere nisu dovoljne.
Je li to u sukobu s politikom HDZ-a, koji je svojedobno, bivšu Milanovićevu vladu napadao za demografski slom grmeći kako “tragedija našeg naroda poprima nesagledive posljedice”. Po čemu se vidi da su populacijske mjere proračunski prioritet Plenkovićeve Vlade? Za nekoliko milijuna kuna povećana su izdvajanja za mjere obiteljske i populacijske politike, duplo manje od povećanja u 2018. godini za obnovu voznog parka, te ukupno pet puta manje. Hajde, budimo realni, što nam to govori da predsjednica nije u pravu što tako brani Hrvatsku!•
vladu napada profesorica smiljana iz komunikacija,popović jasmina...sramite se a da ne dobijete plaću 3 miseca??to van treba napravit gube..fuj..