Viši suradnik za Rusiju i Euroaziju u Institutu za međunarodne studije (IISS) i bivši britanski veleposlanik u Bjelorusiji, Nigel Gould-Davies, smatra da se odnos snaga u ratu Rusije i Ukrajine počinje mijenjati i to ne u Putinovu korist. Iako Rusija posljednjih mjeseci pojačava zračne napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu te provocira NATO dronovima iznad europskog zračnog prostora, Gould-Davies tvrdi da ta eskalacija zapravo pokazuje Putinovu slabost i osjećaj pritiska. “Rusija shvaća da joj se prozor mogućnosti zatvara. Zato mora ubrzati svoju strategiju pobjede, iscrpiti Ukrajinu vojnim putem i nadživjeti Zapad politički, prije nego što bude prekasno”, rekao je Gould-Davies.
Prema Gould-Daviesu, Kremlj je očekivao da će pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima dovesti do promjene američke politike i napuštanja Ukrajine. Međutim, to se nije dogodilo. Iako su odnosi između Washingtona i Kijeva nakratko zahladili, SAD nastavlja pružati obavještajnu i vojnu podršku Ukrajini, sada prodajom oružja, a ne donacijama.“Putin je očekivao da će Trump promijeniti sve, no devet mjeseci kasnije vidimo da su ta očekivanja propala”, objašnjava Gould-Davies u intervjuu za New York Magazine
Prekretnicu vidi u ovogodišnjem NATO summitu u Haagu, na kojem su gotovo sve članice (osim djelomično Španjolske) obećale povećati izdvajanja za obranu na 5% BDP-a do 2035. godine. To, kaže, ima goleme posljedice: “Zajednički BDP Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, čak je deset puta veći od ruskog. To znači da bi Rusija, da bi zadržala korak, morala trošiti čak 30% svog BDP-a na vojsku, što je neodrživo.” Naziva to „željeznim pravilom povijesti“ u velikim ratovima pobjedu gotovo uvijek odnosi bogatija strana. “U sukobima velikih sila, rat na kraju dobiva ona strana koja ima više resursa. To je željezno pravilo povijesti”, rekao je Gould-Davies.
Iako ruska ekonomija nije kolabirala, Gould-Davies ističe da se znakovi pucanja sada jasno vide. Rusija bilježi najviše realne kamate na svijetu, sve više civilnih sektora prelazi na četverodnevni radni tjedan, a umirovljenici u pojedinim regijama dobivaju “racionalne kartice” kako bi se izborili s inflacijom. Pritom Moskva troši ogromne svote kako bi motivirala građane da se prijave u vojsku, umjesto da provodi masovnu mobilizaciju. “Rusija čini sve da izbjegne prisilno novačenje. Plaća svoje vojnike, ali i strane, Sjevernokorejce, Kubance, što dodatno opterećuje proračun.”
Sve agresivnije ruske akcije, od upada dronova u zračni prostor NATO-a do sabotaža infrastrukture diljem Europe, Gould-Davies vidi kao pokušaj zastrašivanja i razjedinjavanja Zapada. “Putin zna da Europu ne može nadmašiti ekonomijom ni vojnom industrijom, pa pokušava promijeniti ravnotežu odlučnosti, da prijetnjama i rizicima natjera Zapad na podjele i strah.” No, smatra da ta taktika više govori o očaju nego o snazi. “To nije briljantna strategija, već znak očaja. Rusija radi nešto što u suštini razotkriva njezinu prijetnju i omogućuje Europi da se pripremi.”
Gould-Davies u danima kojim nam slijede vjeruje kako će Rusija nastaviti provocirati i testirati granice NATO-a, sve dok ne dobije jasan odgovor djelima, a ne riječima. “Ruska testiranja naše tolerancije neće stati – naprotiv, eskalirat će – sve dok Zapad nedvosmisleno ne pokaže da to više neće tolerirati.”
FOTO Novi 'nevidljivi' borbeni zrakoplov, ruski Su-57... Ove moćne letjelice prikazane su u Kini
Otvori KEKS Pay
Rusi tjeraju sami sebe u srednji vijek.