Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 170
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Umjetna oplodnja

Više djece plod je uložena novca, a ne novoga zakona

koprić
Foto: Željko Hladika/PIXSELL
1/3
VL
Autor
Diana Glavina
14.03.2011.
u 14:00

Rezultati bi bili i bolji, kaže prof. Šimunić, da se pokrenulo darivanje jajnih stanica i sjemena

Tridesettrogodišnja Lucija ima tromjesečnu djevojčicu rođenu medicinski potpomognutom oplodnjom nakon odmrzavanja jajnih stanica. Kao što je, kaže Lucija, teško opisati frustraciju tijekom neuspjelih pokušaja začeća, tako je i teško iznijeti osjećaje rođenja toliko željenog djeteta.

– U proces potpomognute oplodnje krenuli smo prije dvije godine. Nakon pregleda, nalaza, obrada, kad smo došli do same oplodnje, dočekao nas je zakon koji zabranjuje zamrzavanje zametaka. Nisam bila razočarana niti sam negativno o tome razmišljala. Dobili smo šest mojih jajnih stanica, s trima oplođenim odmah je obavljen embriotransfer, a tri su zamrznute – rekla nam je Lucija.

Bez jamstva

Razočaranje je, pak, bilo veliko kad se uvidjelo da poslije svježeg embriotransfera nije nastala trudnoća, ali Lucija je puna nade krenula s partnerom u drugi pokušaj.

– Odmrznute su i oplođene preostale tri jajne stanice. I uspjeli smo! – govori Lucija i ohrabruje mnoge parove u svojoj okolini koji trebaju pomoć liječnika da bi imali dijete. Ali, ne dijeli mišljenje s onima koji smatraju da su parovi zakinuti zbog zabrane zamrzavanja zametaka.

I Sebinu Bosnić i njezina supruga početak liječenja neplodnosti zahvatio je u vrijeme donošenja Zakona o medicinskoj oplodnji. Danas je ta 38-godišnjakinja trudna pet i pol mjeseci.

– Nisam razmišljala o zabrani zamrzavanja zametaka, već samo o tome hoću li imati dovoljno kvalitetnih jajnih stanica. Kad sam trebala ići na svježi embriotransfer, zbog problema s policističnim jajnicima nastala je hiperstimulacija, stanje koje onemogućuje transfer, pa su moji zameci, što zakon dopušta, zamrznuti. Zameci su odmrznuti kad sam bila spremna i transfer je obavljen. Na žalost, trudnoća se nije dogodila – ispričala nam je gospođa Sebina. Zatrudnjela je u sljedećem pokušaju s odmrznutim jajnim stanicama, što je učvrstilo njezin stav kako nema jamstva ni u jednoj metodi.

– Posve sam vjerovala svom liječniku i biologu i bila sam poslušan pacijent. No jasan mi je strah i zabrinutost žena u kojih je teško doći do jedne ili dviju jajnih stanica, a nemaju mogućnost da se zametak zamrzne. Stoga podržavam eventualne promjene propisa za teže slučajeve – kaže Sebina.

U maloj, sretnoj skupini žena koje su uspjele zanijeti s odmrznutim jajnim stanicama nije i 27-godišnja Jelena Koprić. Bila je u čak četiri postupka i svaki su put jajne stanice propale pri odmrzavanju.

– U prva dva postupka imala sam blagu stimulaciju, pa je broj dobivenih jajnih stanica bio minimalan. Ali treći sam put imala 14 jajnih stanica, pet ih je zamrznuto, sve su u odmrzavanju propale. Propalo je i svih deset jajnih stanica koje su zamrznute u četvrtom pokušaju – govori nam ova mlada žena.

Teži put do djeteta

Jako je razočarana jer je, kaže, gotovo sigurna da bi se trudnoća ostvarila da zamrzavanje zametaka nije zabranjeno. Ovako mora ponovno proći težak put od početka, od injekcija hormona, aspiracija jajnih stanica...

– Ovaj nam je zakon donio mnogo teži put do djeteta, diskriminira nas jer nam je oduzeo pravo na zamrzavanje zametaka – uvjerena je Jelena. Aktivna je članica udruge “Roda” i komentirajući podatke o broju rođene djece postupcima potpomognute oplodnje u prošloj godinu prema godini prije, ističe:

– Brojka o 200 rođene djece više nije posljedica zakonskih propisa već mnogo uložena novca. Uz to, danas se postupci rade u 14 medicinskih centara, prije se radilo u samo četiri centra. I možete li uopće zamisliti kakav bismo danas rezultat imali uz pravo na zamrzavanja zametaka?!

Jelena kaže da ne zna što bi trebalo učiniti da se sve promijeni kad to nije uspjelo intenzivnim pritiscima pacijenata i udruga u vrijeme donošenja zakona kad je poslan i zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti koji je još u ladici Ustavnoga suda.

– Pa ministar Milinović ne sluša ni struku koja kaže da pravo zamrzavanja viška zametaka moraju imati najteže skupine pacijenata. Preostaje nam jedino pričekati promjenu zakona, što očekujemo od nove vlasti – zaključuje Jelena Koprić.

U Hrvatskoj je lani “umjetnom oplodnjom” rođeno 1019 djece, 24 posto više nego godinu prije. Toliko je djece rođeno u 795 porođaja, što je 35 posto više nego 2009. godine. No, i prije i poslije zakona, većina se djece rodila iz postupaka svježeg embriotransfera, a lani oko 93 posto djece. Preostalih 7 posto su 30 beba rođenih iz odmrznutih jajnih stanica i 35 iz odmrznutih zametaka. Dio tih zametaka potječe iz razdoblja prije zakona, a dvadesetak ih je zamrznuto u izvanrednim situacijama, što se prijavljuje Ministarstvu zdravstva. Od 1019 novorođenčadi, dvadesetak je onih čiji su roditelji u bolnici prijavili da su na “umjetnoj oplodnji” bili u inozemstvu.

Komentara 3

JB
Juda ben Tudum
22:17 14.03.2011.

i bilo bi još nekoliko desetaka tisuća djece više da je u Hrvatskoj zabranjeno ubijanje nerođene djece. al valjda ona nisu važna zato što ih njihovi roditelji nisu željeli. kakvo bolesno društvo

JB
josip broz
23:02 14.03.2011.

meni samo nije jasno sta si ovi kojekakvi protivnici zakona ne kupe djecu

JB
Juda ben Tudum
10:47 15.03.2011.

ha ha ona bi se malo igrala mame pa bi si ODMRZLA jednu malu bebu

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije