Naslovnica Vijesti Svijet

Venecija 'prognala' divovske kruzere. Koji gradovi na Jadranu će je slijediti?

Sigurnost plovidbe i nametljive dimenzije u odnosu na profinjenu kamenu čipku Sv. Marka nisu jedino što je Venecijance navelo na prosvjede. Zamjerke su bile i ekološke
12. srpnja 2019. u 18:15 2 komentara 1663 prikaza
kruzer u Veneciji
Foto: Reuters/Pixsell

U danima kad ovaj tekst nastaje, u Bakuu u Azerbajdžanu od 30. lipnja do 10. srpnja svoj redoviti sastanak održava UNESCO-ovo Povjerenstvo za očuvanje svjetske kulturne baštine (World Heritage Protection Committee). Nakon odluke talijanske vlade da zabrani plovidbu turističkih megakruzera kroz Veneciju kanalom Giudecca ispred Trga sv. Marka, Povjerenstvo bi, između ostaloga, trebalo i formalno prihvatiti prijedlog čelništva da Veneciju ne upiše na UNESCO-ovu listu svjetskih spomenika kulture kojima prijeti uništenje.

Ilustracija kruzera turistički grad U Veneciji tisuće tražile zabranu uplovljavanja za velike kruzere

Stručno povjerenstvo grada još je u studenome 2017. predložilo vladi Italije da brodove ukupne težine stotinu i više tisuća tona, koji sada u Veneciju do pristaništa na Santa Croceu uplovljavaju kroz prolaz Lido i kanal Giudecca, preusmjeri na nešto južniji ulaz u lagunu Malamocco i na industrijsko pristanište Margheru, odakle bi se turisti u Veneciju prevozili manjim brodovima zapuštenim kanalom Vittorio Emanuele III. Na prvi pogled ta je promjena čisto tehničke prirode, no za mediteranski i globalni kruzerski biznis ona je golema i dalekosežna. Pogled s najviše palube megakruzera na Trg i katedralu sv. Marka, Duždevu palaču i Rivu degli Schiavoni glavna je atrakcija na početku i na kraju većine turističkih krstarenja Jadranom i zapadnim Mediteranom, koju brodarske kompanije skupo naplaćuju.

Ostanu li bez te atrakcije, brodarske će kompanije stotinama tisuća svojih gostiju neizravno potvrditi da su bili u pravu svi oni koji već godinama upozoravaju da megakruzerima nije mjesto ne samo u centru Venecije, nego ni u drugim mediteranskim lukama koje čuvaju golemo i dragocjeno povijesno-kulturno nasljeđe, među kojima je i nekoliko hrvatskih. Zabranu plovidbe velikih brodova venecijanskim bazenom San Marco svakako je ubrzao i nalet megakruzera MSC Opera na manji turistički brod River Countess i rivu Santa Croce 2. lipnja ove godine, kada je petero ljudi ranjeno, no lako je moglo poginuti svih 111 putnika na brodu River Countess.

kruzer u Veneciji
1 / 20
Sudar brodova u Veneciji
Sudar brodova u Veneciji Putnici skakali u vodu VIDEO Drama u Veneciji: Sudar kruzera i manjeg broda. Pojavila se snimka s kruzera

‘Grandi navi’

Divovski kruzer dug 275 metara s 13 paluba nije se mogao zaustaviti pred pristaništem jer su mu zablokirale komande, a lanac kojim ga je pokušavao usporiti tegljač od silnog je naprezanja puknuo. Svatko tko je ikada promatrao plovidbu kruzera ispred Trga Sv. Marka, a ima oko za more i brodove, lako je mogao shvatiti u čemu je bio problem. Naime, kanal Giudecca preuzak je da bi megakruzeri kroz njega mogli ploviti i vijugati vlastitim porivnim strojevima i kormilom, pa ih pokreću tegljači: jedan ih vuče, a drugi im zakreće krmu na stranu i tako ih usmjerava. Njihov uigrani ples po moru između desetaka manjih brodova i brodića ispred Rive degli Schiavoni doista je fascinantan, no ni dva tegljača, pokazalo se 2. lipnja, nisu dovoljna, pa su lučke vlasti uvele i treći. To je cijenu jednog pristajanja megakruzera u Veneciji povisilo za 50 posto, na 150.000 eura, što je dvaput skuplje od uplovljavanja u Barcelonu i triput skuplje od Civitavecchije, piše portal portseurope.com. Ali sigurnost plovidbe i nametljive gargantuovske dimenzije u odnosu na profinjenu kamenu čipku Sv. Marka i Duždeve palače nisu jedino što je Venecijance navelo na prosvjede protiv kruzera u kanalu Giudecca. Većina njihovih zamjerki ekološke je prirode, a proistekle su iz uvjerenja i iskustva da „grandi navi“ uništavaju zrak i mir grada Venecije te iznimno osjetljivu prirodu venecijanske lagune. Venecija se, naime, ponosi time što predstavlja najveću svjetsku gradsku pješačku zonu, u koju je praktički nemoguće ući s bilo kakvim vozilom koje zagađuje okoliš. Venecija ima najveći udio građana koji se koriste javnim prijevozom na svijetu. Pa ipak, Venecijanci ne udišu čist zrak. Dok u njihovu gradu uopće nema vozila koja bi ispuštala ugljikov dioksid, brodovi koji onamo uplovljavaju spaljuju gorivo s postotkom sumpora 1500 puta većim od onoga dopuštenog za gradske automobile.

Venecija Skupa Venecija Mladi Dubrovčanin neugodno se iznenadio kada je vidio koliko je eura dobio za 800 kuna

Prema standardu Euro V koji u Europi vrijedi od 2009., u automobilskom gorivu ne smije biti više od 0,001 posto sumpora, no u brodskom ga smije biti do 3,5 posto tako da svaki megakruzer koji uplovi u Veneciju zagađuje okoliš kao 14.000 automobila, a najviše kad uopće ne plovi, dok je privezan za rivu Santa Croce! Naime, količinu struje koju oni troše ne može osigurati grad pa je proizvode sami s pomoću motornih agregata, i to cijelo vrijeme dok borave u gradu ili kroz njega prolaze. A zbog lebdećih čestica koje ispuštaju brodovi nastaje i teška, opasna magla pa je u Veneciji i Mestrama, prema nalazima Senata Republike Italije (prenosi ih portal veneziaautentica.com) statistički znatno veća pojava raka pluća nego u drugim dijelovima Italije. Tome valja dodati i štetno djelovanje nagrizajućih čestica na kamen kojim su građene i urešene venecijanske palače. Ali ni to nije sve. Venecijanci okupljeni u pokret „No grandi navi“ („Ne velikim brodovima“) ukazuju i na štetu koju njihovu gradu nanose megakruzeri svojom plovidbom među otocima lagune. Ponajprije, za njih je bilo potrebno produbiti i proširiti plovne kanale kroz lagunu što je povećalo količinu mora koja utječe u lagunu i iz nje istječe stvarajući fizikalni efekt oscilatornog plimnog vala u izduženoj plitkoj posudi, koji se u Dalmaciji naziva „ščiga“, a u Veneciji „aque alte“. Česta i silovita izmjena plime i oseke uzrokuje eroziju pješčanih sprudova i nestanak života na njima i uz njih - ribe, sitnih glodavaca, ptica i flore. I količinom mora koju istiskuju svojim golemim volumenima te valovima koje stvaraju u prolazu kruzeri oštećuju temelje grada položene velikim dijelom na drvene stupove utisnute u pješčani sediment lagune. Svim tim ekološkim rizicima, kao što je to zorno pokazao incident od 2. lipnja, treba pridodati i opasnost od sudara brodova u uskim i vrlo prometnim kanalima lagune. Svake godine između Duždeve palače na sjevernoj strani i otoka San Giorgio na južnoj strani kanala Giudecca prođe između 1000 i 1200 kruzera, od kojih svaki ima dovoljnu inerciju i energiju da razori Rivu degli Schiavoni i sve za nju privezane gondole i pristaništa za vaporete. Ali, potpuna zabrana ulaska „velikih brodova“ u venecijansku Lagunu imala bi za grad i cijelu regiju teške gospodarske posljedice.

kruzeri Preplašio turiste Za dlaku: Pogledajte što se dogodi kada kapetan izgubi kontrolu nad ovakvim brodom

Venecijanski terminal za kruzere lokalno zapošljava između četiri i pet tisuća ljudi ili četiri posto svih zaposlenih Venecijanaca, a u cijeloj Italiji između sedam i osam tisuća ljudi. Posebno je važno to što je Venecija za kruzere luka ukrcaja/iskrcaja, što znači da turisti na kružnim putovanjima, kojih je više od 1,6 milijuna na godinu, u njoj borave dulje (uključujući noćenje) i troše puno više nego u lukama u kojima borave samo nekoliko sati.

Koliko će sve koštati?

Uronjenost u kruzerski biznis s početkom i krajem u Veneciji pomogla je Italiji da održi i razvije veliku brodogradnju i da se specijalizira za gradnju megakruzera. Njezino državno brodograđevinsko poduzeće Fincantieri najveći je graditelj megakruzera na Zapadu, u svojih 20 brodogradilišta na četiri kontinenta zapošljava više od 19 tisuća ljudi, lani je ostvarilo prihod od 5,47 milijardi eura, a samo u Italiji za njega radi više od pet tisuća dobavljača. Lani je Fincantieri s Grupom Carnival ugovorio gradnju dvaju kruzera od po 175.000 tona koji će kao pogonsko gorivo koristiti prirodni plin, a s MSC Crociere četiri ultraluksuzna broda „klase 4“ od 64.000 tona... No kad Fincantieri dovrši i isporuči naručene velike brodove, vrlo je vjerojatno da njihovi putnici više Duždevu palaču te Trg i Katedralu sv. Marka, a s njima i gotovo cijelu Veneciju, neće moći vidjeti iz gornjega rakursa. U lagunu će uploviti kroz Vrata Malamocco, plovit će Petrolejskim kanalom desetak kilometara južno od Venecije, pristat će u industrijsku luku Marghere, a do grada će morati malim brodovima posve nezanimljivim kanalom Vittorio Emmanuele III., usporednim s postojećom cestovnom i željezničkom spojnicom Venecije s kopnom, koji tek treba obnoviti i produbiti.

kruzer prošle godine Milijun putnika došlo je kruzerima, najmanje ih ide na sjeverni Jadran

No dok se to ne ostvari, proći će još nekoliko godina pod budnim okom UNESCO-ova Povjerenstva za očuvanje svjetske kulturne baštine i pitanje je koliko će sve to koštati. U svakom slučaju, Marghera će znatno rasteretiti Santa Croce, već i time što će moći opskrbiti megakruzere strujom s kopna pa oni neće morati 24 sata na dan zagađivati zrak vlastitim agregatima. Nema sumnje da će kružna putovanja koja počinju i završavaju u Veneciji izgubiti velik dio svoje magične privlačnosti, ali to je mala cijena za barem djelomično očuvanje krhke prirodne i socijalne stabilnosti lagune. Puno veću cijenu trebat će platiti kada Venecija bude prisiljena drastično srezati ukupni broj turista koje može primiti, neovisno o načinu na koji će oni doći u grad.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Avatar Dumen
    Dumen:

    Kruzeri zagađuju more sa fekalijama

  • Avatar magarac.joVo adminovbrat
    magarac.joVo adminovbrat:

    lani sam bio u Dubrovniku... strašno.. od gužve, cijena pa do nekoliko kruzera u luci.... a slično je i u nekad hrvatskoj Boki Kotorskoj.... kruzer zauzme pola zaljeva kod Kotora....