Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
TSUNAMI

Veliki val čiji je trag otkriven u uvali na Hvaru bio je katastrofa zbog koje su izumrli dinosauri

Ocean wave
Foto: Thinkstock
1/3
02.06.2015.
u 16:45

Tsunami je stigao do Jadrana zbog bitno drukčije slike tadašnje Zemlje

Međunarodni tim znanstvenika predvođen Hrvatskim geološkim institutom pronašao je jedinstvene tragove tsunamija koji je prije 66 milijuna godina pogodio područje današnje jadranske obale.

Ovi su znanstvenici u gradu Hvaru, u uvali Majerovica, pronašli karbonatne naslage s dokazima koji upućuju na to da su istaložene iz tsunamija, najvjerojatnije izazvanog udarom asteroida na području današnjeg Yucatana u Meksiku.

– Riječ je o prvom nedvojbenom dokazu same granice krede i paleogena u slijedu naslaga jedne od tada brojnih plitkovodnih karbonatnih platformi bahamskog tipa – objasnio je za Večernji dr. sc. Tvrtko Korbar iz HGI-ja, voditelj ovog istraživanja, koje je objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Geological Society of America Bulletin.

Ovo otkriće također je prvi dokaz o razornom tsunamiju u području Tetisa, drevnog oceana koji je zauzimao mjesto na kojemu se danas nalaze Indija, Pakistan, Indonezija, Indijski ocean i šire područje Mediterana.

– Time se potiču daljnja istraživanja na globalnom planu i otvaraju mogućnosti za prošireno sagledavanje posljedica udara asteroida koji je uništio osamdesetak posto vrsta na kraju mezozojske ere – dodaje Korbar.

Granica krede i paleogena

Ova drevna katastrofa od goleme je važnosti jer je dovela do izumiranja dinosaura, a dogodila se na granici krede i paleogena, koja obilježava kraj mezozoika ili doba gmazova i početak kenozoika – doba sisavaca.

– Dinosauri, najopasniji tadašnji grabežljivci, nisu preživjeli, a sisavci su unatoč pretrpljenim gubicima uspješnije nastavili razvoj kroz kenozoik do danas poznatih vrsta – objašnjava Korbar.

Do prvih spoznaja da se na lokalitetu Majerovica nalazi nešto neuobičajeno, znanstvenici su došli gotovo slučajno 2002. godine, no sustavna istraživanja počela su 2007. kad je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prihvatilo projekt. Prvo je detaljno snimljen slijed naslaga u uvali Majerovica, perspektivan materijal poslan je na analizu radi utvrđivanja starosti na temelju geokemijskih metoda, a nakon saznanja o tome da je riječ o naslagama najmlađe krede napravljena su dodatna uzorkovanja za mikropaleontološke analize planktonskih foraminifera koje su radili Vlasta Premec Fuček i Ladislav Fuček.

– Rezultati su uputili na to da u slijedu naslaga imamo i najmlađi paleogen, čime smo spoznali da je doista riječ o samoj granici koja je toliko važna u globalnim okvirima – kaže Korbar.

Radi dodatne potvrde tih nalaza dio materijala poslan je u Italiju gdje je Alessandro Montanari, iskusni istraživač dubokovodnih karbonata taloženih oko granice kreda-paleogen, u istraživanje uključio i vodećeg talijanskog specijalista za planktonske foraminifere za to razdoblje Rodolfa Coccionija. Nakon njegovih analiza, Korbarov tim bio je siguran da je riječ o samoj granici.

Korzike i Apenina nije bilo

Iako možda zvuči nevjerojatno da na našoj obali postoje tragovi udara koji se dogodio 10.000 km dalje, to je bilo moguće zbog bitno drukčije slike tadašnje Zemlje pa je tsunamiju bio "otvoren put" do onoga što je danas jadranska obala.

– Nakon što je u kataklizmičkoj eksploziji asteroid u sitnim dijelovima raspršen diljem planeta, potresi magnitude 10-11 stupnjeva izazvali su urušavanje kontinentalnih rubova Amerike i karbonatnih platformi u području današnjih Kariba te je tsunami izazvan tim urušavanjem krenuo prema istoku. Vrlo je vjerojatno da je najvećom žestinom udario u području tada širokog Gibraltara i oslabljen nastavio kroz zapadni Tetis, današnji zapadni Mediteran. Korzike, Sardinije i Apenina u to doba nije bilo pa je put za tsunami bio otvoren sve do područja današnjeg Jadrana, gdje je tsunami udario u rub Jadranske karbonatne platforme. Na rušilačkom putu preko tog tada vrlo plitkog područja ostavio je jasan zapis u tadašnjim sedimentima – danas karbonatnim stijenama koje smo istražili na Hvaru. Bočni ekvivalenti tih naslaga vjerojatno se nalaze u podmorju na području zapadno od Hvara – objašnjava Korbar.

Bi li ovo otkriće moglo dodatno obogatiti turističku ponudu Hvara i Jadranskog mora? Korbar smatra da bi, no naglašava kako bi lokalitet trebalo na odgovarajući način obilježiti da bi njegov značaj bio jasan.

– S obzirom na globalni značaj ovaj bi lokalitet vjerojatno bio najzanimljiviji zainteresiranim turistima, ali na Hvaru i na drugim uglavnom obalnim lokalitetima širom Dalmacije, Primorja i Istre postoji na stotine vrlo zanimljivih geoloških pojava od kojih svaka baštini svoju malu priču. Takvi lokaliteti predstavljeni na prigodan način mogli bi činiti okosnicu razvoja geoturizma u tom dijelu Hrvatske – uvjeren je Korbar.

>>Masovno nasukavanje dupina na obalu Japana izazvalo strah od razornog potresa

Ključne riječi

Komentara 9

Avatar Karl_Habsburg
Karl_Habsburg
17:33 02.06.2015.

Koji naslov, iz njega ispada kako je val pobio dinosauruse, a ne promjena klime zbog udara asteroida. I nisu "dinosauri" nego "dinosaurusi" nepismeni novinaru.

MA
marsovac
17:28 02.06.2015.

i nije odnjelo komuniste i podstanare,........hebiga,.....steta,......nema veze doci ce kad tad sljedeci val koji odnosi anti Hrvatske slojeve.

DH
dalibor.hren
08:51 04.06.2015.

Taj bi val trebao proći kroz banske dvore i isprati sve lignje!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije