Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Veliki će se potres dogoditi prije ili kasnije i baš zato trebamo paziti na gradnju

Prostor Medvednice nalazi se na mjestu gdje se sastaju velike tektonske jedinice Dinarida, Panonije i Alpa. Stalni tektonski procesi uzrokuju relativne pomake među njima, koji dugoročno uzrokuju promjene reljefa, uzdizanje planina, zatvaranje mora i slično.
25. ožujka 2020. u 15:26 56 komentara 94929 prikaza
Potres teško oštetio Đorđićevu ulicu u Zagrebu
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

U povodu nedavnog potresa koji je u Zagrebu odnio i jednu žrtvu, porazgovarali smo s vodećim našim seizmologom prof. dr. sc. Marijanom Herakom s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

ZAGREB FOTO, VIDEO U potresu teško stradao Medicinski fakultet: 'Prostor je neupotrebljiv za rad'

Kolika je kratkoročna mogućnost ponavljanja nedavnog potresa i je li zaista moguć razoran potres?

Nakon svakog većeg potresa slijedi niz naknadnih potresa, koji traje to dulje što je magnituda glavnog potresa veća. Oni nastaju jer se stijene u žarišnom području potresa moraju postupno prilagoditi novonastaloj ravnoteži tektonskih sila koja je bila poremećena naglim pomakom duž uzročnog rasjeda u trenutku potresa. Posve je nemoguće predvidjeti kada će se dogoditi naknadni potresi koje ćemo osjetiti, ali i kolike će biti njihove magnitude. Ako se pri glavnom potresu nije oslobodila većina u stijenama nakupljene napetosti, tada je moguće da se nakon njega dogodi i potres koji svojom magnitudom premašuje onaj prvi, do tada najjači potres. Ovo se događa relativno rijetko, ali ne toliko rijetko da bi se takva mogućnost zanemarila. Sjetimo se da je upravo to bio glavni prijepor u slučaju sudskog procesa seizmolozima u vezi s potresom u L’Aquili 2009. godine. Takav se slučaj dogodio npr. i kod nedavnog potresa u Albaniji, i kod velikog crnogorskog potresa 1979. godine. I u Zagrebu se 2. siječnja 1906. godine dogodio jak potres nakon jednako jakog potresa 17. prosinca 1905. godine. Ta su dva potresa po intenzitetu i položaju epicentra bila vrlo slični ovom nedavnom potresu u Zagrebu.

Nakon potresa u Zagrebu prijeti opasnost od urušavanja krovova i pročelja zgrada OPASNOST ZA GRAĐANE Nakon potresa prijeti opasnost od urušavanja krovova i pročelja zgrada

Zašto se na potrese nismo naviknuli?

Nismo se naviknuli na potrese jer se oni događaju relativno rijetko. Seizmičnost Zagreba bitno je manja od seizmičnosti Japana ili Kalifornije pa jaki potresi brzo prestanu zabrinjavati stanovništvo. Zadatak je seizmologa da neprestano opominju da s potresima možemo živjeti ako njihovu opasnost nikada ne podcijenimo te se moramo pripremiti kao da će potres biti sutra jer će se potres koji se jednom dogodio prije ili kasnije ponoviti. Seizmolozi imaju dužnost procijeniti potresnu opasnost te osigurati da planeri prostornog razvoja, arhitekti i građevinari dobiju relevantne podatke o tome kakve će sile tijekom potresa građevine u svom uporabnom vijeku morati izdržati. To hrvatski seizmolozi i rade (ako smijem subjektivno reći – rade to jako dobro!), besparici usprkos. Inspekcije moraju paziti da se u skladu s propisima zaista i gradi.

Potres teško oštetio Đorđićevu ulicu u Zagrebu
1 / 28
Zagrepčane je u nedjelju probudio potres jačine 5,5 po Richteru

Zbog čega je Medvednica “izvorište” potresa u Zagrebu?

Prostor Medvednice nalazi se na mjestu gdje se sastaju velike tektonske jedinice Dinarida, Panonije i Alpa. Stalni tektonski procesi uzrokuju relativne pomake među njima, koji dugoročno uzrokuju promjene reljefa, uzdizanje planina, zatvaranje mora i slično. Kratkoročno se nakupljena elastična energija deformacije povremeno oslobađa na velikim rasjedima što se na površini osjeti kao potres. U području Medvednice nekoliko je aktivnih rasjeda od kojih su najvažniji Sjeverni rubni medvednički rasjed i Kašinski rasjed.

Katedrala POSLJEDICE Potres uništio desetak zagrebačkih crkava: Mise služene ispred oštećenih crkava

Teže su oštećene starije zgrade, no i neke bitno novije. Što je razlog da se tako nešto dogodilo?

Kada znamo da je jedini način zaštite od potresa aseizmička gradnja, jasno je da će zgrade koje nisu građene s time u skladu biti opasne kada se potres dogodi. Starije zgrade, osim što su građene bez obaziranja na potresne sile, jako su ugrožene i time što je često već i građevni materijal starenjem izgubio nosiva i vezivna svojstva. Valja pričekati rezultate procjene šteta, ali već se sada čini da se jasno vidi razlika u štetama na zgradama starije i novije gradnje. Pri tome se valja sjetiti da je ovaj potres bio znatno slabiji od onoga 1880. godine, kakav će se u Zagrebu ponoviti prije ili kasnije! Na sreću, i stare se zgrade mogu ojačati u smislu otpornosti na potrese što sigurno nije jeftino, ali relevantna istraživanja pokazuju da se svaka kuna u to uložena vraća sedmerostruko kada se veliki potres dogodi. Ovaj potres pokazao je koliko je pravo imao Andrija Mohorovičić koji je još 1909. godine u Narodnim novinama objavio: “Ovom zgodom moram upozoriti sve nadležne faktore na zastarjele građevne propise, koji ne uzimaju nikakav obzir na to, kako potres djeluje na građevine. U ožujku ove godine predavao sam o tom u društvu inžinira i arhitekta u Zagrebu, te sam istaknuo kako bi trebalo kod gradnje kuća uzimati u obzir i na potres. Domala ću to predavanje, opširno obrazloženo izdati. Moje su riječi ostale do sada glasom onoga, koji vapi u pustinji, te i iza ovoga predavanja izgradilo se je u samom Zagrebu koješta što je pogibeljno za prolaznike i za zgrade same.” Sve na što je Mohorovičić upozoravao prije 111 godina ostvarilo se pri prvom većem potresu nakon toga. Sapienti sat! Možda je ovo vrijeme da vlasnici i vlast osiguranje zgrada u kojima živimo shvate ozbiljno te da opasnost smanjimo što je više moguće. Zašto Zagreb ne bi pri sufinanciranju energetske obnove sufinancirao i protupotresna ojačanja građevina? Zašto se ne bi obvezalo vlasnike da dimnjake, crepove i teške ukrase na krovovima moraju efikasno učvrstiti ili ukloniti? Zašto se ne bi npr. uveo bonus na komunalnu naknadu za zgrade koje su sigurne? Zašto se dopušta da u glavnom gradu godinama stoje kuće poput one u Đorđićevoj ulici, podjednako opasne za stanare i prolaznike? Kako je moguće da su mnoge važne i skupe javne zgrade “ušminkane”, a da se o strukturnom ojačanju nije vodilo (dovoljno) računa?

Potres teško oštetio Đorđićevu ulicu u Zagrebu DAN NAKON POTRESA Hrvatska tuguje za Anamarijom: Njena ulica najteže je stradala u potresu

Postoji li mogućnost da u rasjednoj zoni Zagreba prestane aktivnost ili da se nešto napravi kako bi se ona umanjila?

Ne, takva mogućnost ne postoji. Priroda je još uvijek puno jača od nas i moramo joj se prilagoditi.

SPAR
ZDRAVLJE I OKUS NA PRVOM MJESTU
Zašto je dobro jesti domaće sezonsko voće i povrće?
PBZ
#OSTAJEMDOMA
Plaćaj račune i upravljaj svojim financijama online: savjeti za organizaciju bez odlazaka u poslovnicu banke
  • krotitelj:

    znači te straćare u centru su vam bezvrijedne za koje tražite 2500 eura kvadrat. samo srušit i novo.

  • klamerko:

    Poštovani, nije problem u želji da se strukturno ojačaju zgrade, Dva su problema. Prvi je da neke stare zgrade, a naročito visoke, se teško više daju bitno strukturno ojačati pogotovo kada je riječ o svim bitnim elementima zgrade a da ... prikaži još! to iziskuje neprevelika ulaganja. A drugi puno veći problem je sadašnja politika po kojoj Hrvati ne mogu do novaca. Ne mogu. Od 10 stanara dva imaju novaca i žele to, jedan ima novaca ali debelo sumnja u suvislost tog prijedloga, jedan nema ali bi mogao si dugoročno priuštiti, a šest ostalih na spomen toga zure u tebe u čudu jer nemaju novaca za to ni pod razno! Od tih šest četiri jedva uspijeva krpati kraj s krajem uz redovite odlaske u pučke kuhinje! Osim svega navedenoga, jedno je zgrada, a drugo je stan. Treba i stan i zgradu renovirati/ojačati, a to prilično košta uz ovakve mizerne plaće i penzije, te poreze i kazne uz koje je umjetnost preživljavati!

  • Avatar Zbregov2
    Zbregov2:

    u dugom roku svi smo mrtvi, rekao je jedan poznati ekonomist...🤣