Novo tehnološko poboljšanje vrijedno stotinu milijuna eura uvedeno je u Nuklearnu elektranu Krško. Već sljedećeg tjedna počet će premještanje istrošenog goriva iz bazena u suho skladište.
– Ovim prelaskom s aktivnog na pasivno skladištenje riješili smo problem nuklearnog otpada, odnosno istrošenog goriva za sljedećih stotinu godina. Trećinu goriva sada pohranjenog u bazenu već sljedećeg tjedna počet ćemo premještati u suho skladište što je postupak koji bismo trebali okončati do kraja godine. U sljedećih pet očekujemo da ćemo svo istrošeno gorivo premjestiti u novo, suho skladište, rekao nam je Saša Medaković, član uprave Nuklearne elektrane Krško na današnjem predstavljanju novog rješenja za istrošeno gorivo iz reaktora elektrane i obilasku novog skladišta.
Kako je na prezentaciji rekao Andrej Kavčič, inženjer za nuklearno gorivo u NE Krško, do kraja je 2022. u bazenu za istrošeno gorivo uskladišteno 1432 goriva elementa, odnosno 556 tona, svakih se 18 mjeseci dodavalo oko 56 gorivih elemenata. – Kruženjem vode se odvaja zaostala toplina koja se oslobađa radioaktivnim raspadom proizvoda fisije. Ta je voda otprilike osam metara dubine iznad potrošenih elemenata pa osigurava dobru zaštitu od zračenja. Za takvo skladištenje potrebni su toplinski izmjenjivači i crpke, dakle takvom sustavu potrebna je i voda i električna energija, kazao je. Kod novog sustava, suhog skladištenja, istrošeno se gorivo može premještati iz bazena već nakon pet godina za koje je vrijeme temperatura praktično eksponencijalno pala, gotovo na razinu kućnog grijanja.
– Tada gorivo možemo premjestiti u ovo novo, suho skladište, koje ne traži dodatnu infrastrukturu poput rashladnih sustava, jer se rashlađuje pasivno, protokom zraka pri čemu ima minimalan utjecaj na okoliš te je bitno sigurnije. Takva rješenja sve se više primjenjuju u svijetu, angažirali smo za to jednu od vodećih tvrtku, američki Holtec po principu 'ključ u ruke'. Mogli smo napraviti još jedno 'mokro' skladište koje bi stajalo možda i deset puta manje, no ovo je daleko suvremenije i sigurnije, kazao nam je Medaković. Istrošeno će se gorivo nakon vađenja iz bazena što se radi za to namijenjenim posebnim strojem impresivnih dimenzija, pospremati u posude u koje stane 37 gorivih elemenata. Prostora u skladištu ima za 70 spremnika što bi bilo oko 2.600 gorivih elemenata. Kako nam je Medaković objasnio, istrošeno gorivo i dalje isijava toplinu koja jest nakon vađenja iz bazena bitno manja, ali stalna je pa i dalje traži i kontinuirano hlađenje.
– Sama zgrada koja je građena po svim najmodernijim standardima što uključuje, primjerice, i protupotresnu otpornost, stajala je nekih 10 milijuna eura, ostatak sredstava utrošen je na opremu i infrastrukturu. Treba reći kako NE Krško svake godine iz prihoda od proizvodnje energije izdvaja 50 milijuna eura koje se onda ulaže u modernizaciju i održavanje, to znači da oko 30 posto cijene u elektrani proizvedene energije ide u te svrhe, kazao je Saša Medaković dodavši kako je elektrana sada u boljem stanju negoli je bila nakon izgradnje a namjera je ostaviti je i u još boljem stanju nakon produženog eksploatacijskog vijeka od 20 godina koji joj je nedavno odobren.
– NE Krško i dalje je sigurna, a od posljednjeg remonta u listopadu prošle godine radi kontinuirao punom snagom pa zadovoljava 15 posto potreba za električnom energijom Hrvatske i 20 posto Slovenije, rekao je Gorazd Pfeifer, član uprave NE Krško. Spomenuto je na susretu s novinarima i kako ove godine NE Krško slavi 40 godina od pokretanja, a 20 godina se slavi od potpisivanja ugovora Hrvatske i Slovenije o upravljanju elektranom. Do sada je elektrana proizvela oko 200 tWh električne energije, za usporedbu Hrvatska i Slovenija godišnje potroše nešto više od 30 tWh.
– Kada dođemo do kraja ovog produljenog eksploatacijskog ciklusa koji će završiti 2023. godine sasvim sigurno ćemo biti pripravni i za eventualni novi eksploatacijski ciklus istog trajanja. Što se tiče sankcija prema Rusiji, odnosno nedostupnosti njihovog goriva i komponenti, to za nas nije problem jer smo potpisali ugovor s proizvođačem reaktora za ovu elektranu, američkim Westinghouseom a i inače smo se oslanjali mahom na zapadne dobavljače pa sadašnja situacija s Rusijom i njihovim Rosatomom na nas uopće ne utječe. To također pokazuje i koliko je dobra bila odluka o odabiru partnera za izgradnju nuklearne elektrane, prije 40 godina, kazao je Medaković.
Zgrada suhog skladišta za istrošeno gorivo izgleda doista impresivno s tehnologijom koja omogućuje da gorivo ondje bude sljedećih stotinu godina ili do trenutka odluke država vlasnica o organizaciji zbrinjavanja otpada na nekoj od njihovih lokacija. Međutim, kako smo čuli danas, to sigurno neće biti Trgovska gora, u tom će se prostoru skladištiti samo nisko i srednjeradioaktivni nuklearni otpad, o lokacijama za zbrinjavanje otpada iz NE Krško još se ne razgovara. Nova je zgrada dimenzija 50 puta 70 puta 20 metara s debljinom podne armiranobetonske ploče od 1,75 metara. Uvjerili smo se i sami kako je hlađenje doista intenzivno, u njoj je kontinuirano hladno što se postiže pojasevima ventilacijskih rešetki za odvođenje i usisavanje zraka na uzdužnim fasadama a zrak se usmjerava komore za usmjeravanje zraka. U zgradi nema vodovoda ni kanalizacije.
Metalni Holtecovi spremnici s betonskim plaštem izgledaju doista sigurnima za pohranu radioaktivnog otpada. Projekt omogućuje i prijevoz gorivih elemenata izvan elektrane u budućnosti. Projekt je novog suhog skladišta u NE Krško pripreman osam godina, a ima stogodišnje jamstvo.
