Danas se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održala 128. sjednica Vlade.
Na sjednici se raspravljalo o aktualnom stanju vezanom za potres, ali i o nacrtu prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Na dnevnom redu je bio i prijedlog odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2023.-2025., kao i nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu.
Prvo se obratio premijer Andrej Plenković.
- Nekoliko riječi o pandemiji. Imamo porast broja zaraženih koronavirusom, u ponedjeljak smo imali sastanak sa Stožerom i dobili smo informaciju o tome kakva je situacija s brojem hospitaliziranih. Nema porasta hospitaliziranih, niti veći broj zaraženih koji bi preminuli. Ono što želimo reći je oprez, osobito naših starijih sugrađana i sugrađana krhkog zdravlja. Nema zemlje koja poduzima neke ozbiljnije epidemiološke mjere. Ono što se može očekivati su preporuke HZJZ-a da se krene s novim krugom cijepljenja najesen - započeo je.
- Turistička sezona je u punom jeku, ostvarili smo 5,6 milijuna dolazaka i 24 milijuna noćenja, također smo na 83 posto u odnosu na 2019. godinu - dodao je.
Komentirao je i ulazak u eurozonu te zaključke sastanka Europskog vijeća.
- Usvojit ćemo veliki paket zakona koji se mora promijeniti s obzirom da nam dolazi euro, to je zahtjevna operacija. Finale dolazi 1. siječnja te onda dvojno koristimo kunu i euro dva tjedna, a 15. siječnja Hrvatska je u potpunosti eurozoni. Važna je također politička poruka prihvaćanje zahtjeva Ukrajine i Moldavije. Po prvi puta je uvrštena i formulacija na inicijativu Hrvatske da je EU Vijeće spremno dati BiH status kandidata ako ispuni reforme, a posebno je važno da se to shvati u hrvatskoj javnosti - osvrnuo se.
- Nije bilo za neočekivati ovoga tjedna odluku da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak Hrvatske u Schengen. Hrvatska će postati članica schengena od 1. siječnja, točno devet i pol godina od ulaska u EU. To su velika postignuća koja su stigla nakon velikih reformi, velikog političkog i diplomatskog angažmana. Tu sve ide prema planu - dodao je.
Osvrnuo se i na kreditni rejting.
- Agencija Moody's prema Hrvatskoj bila najkonzervativnija, ali njihovom analizom se šalje nevjerojatna poruka pouzdanosti po kreditnom rejtingu i time ćemo imati najbolji kreditni rejting istodobno po sve tri svjetske agencije za kreditni rejting. Šaljemo poruku pouzdanosti financijskim tržištima i svima koji promatraju koji je smjer Hrvatske. Takvih će poruka biti još jako puno, a mi ćemo se tek sada pojaviti na radaru nekih ozbiljnih ulagača - kazao je te najavio novih 700 milijuna eura iz EU fondova. za ulaganja u pojedine sektore.
Jovan Cvetnić je osumnjičen za kaznena djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva u Voćinu za vrijeme Domovinskog rata, a uhićen je u grčkom Solunu.
- U svakom slučaju, ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska vodi računa o procesuiranju ratnih zločina i privođenje pravdi najstrašnijih zločina. Očekujemo od Grčke da poduzme sve aktivnosti kada je riječ o izručenju - komentirao je.
Osvrnuo se na odluke Vrhovnog suda u SAD-u prema kojoj savezne države imaju pravo same odlučiti hoće li uvesti zabrane na prekid trudnoće ili ne.
- Gotovo je nemoguće postići koncenzus na ovu temu, ali je bitno je da sagledamo ovu temu u kontekstu Hrvatske. MI se zalažemo za zaštitu života od začeća, ali poštujemo pravo žene na izbor i zdravlje. Želimo da prekida trudnoće bude što manje, ali statistika pokazuje da se to ne postiže zabranama. Zabrane ih mogu učiniti opasnim za zdravlje žena. Kao što je nedavno rekao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, zabrana ukida pobačaja bilo bi protivna odluci Ustavnog suda, kao i eventualni referendum kojim bi se uvela ograničenja. U političkom smislu, nema potrebe za dezinformiranjem ljudi s ciljem skupljanja političkim poena i nema potrebe za unošenje odredbi o već postojećem pravu u Ustav. Na takve izmjene nećemo pristati, a opoziciju pozivam da budu konstruktivni - kazao je.
Plenković je komentirao i prihvaćanje pristupanja Finske i Švedske u NATO.
- S obzirom da je tu odluku prihvatio i Predsjednik Republike, gledao sam da nema neka fusnota ili rezerva, ali nema ničega, onda je u redu da i Hrvatska danas usvoji odluka o pokretanju postupka za sklapanje protokola u vezi Finske i Švedske, a to znači da se naša cijela politika o pogledu članstva potvrdila i jučer na summitu, a drago mi je da se takva politika potvrdila i kod Predsjednika Republike - kazao je.
Stanje vezano uz obnovu od potresa komentirao je ministar Tomo Medved.
- Potpisani su ugovori za izgradnju 16 stambenih zgrada ukupne vrijednosti više od 237 milijuna kuna. Započela je izgradnja dvije višestambene zgrade u Topuskom vrijednosti više od 30 milijuna kuna te na lokaciji u Petrinji za izgradnju osam višestambenih zgrada sa 128 stanova. Ugovorena je izgradnja 312 zamjenskih obiteljskih kuća, a ukupno su 7.572 kuće dodijeljeno projektantima za konstrukcijsku obnovu. Obnovljene su 2.885 obiteljske kuće, a trenutno se radi na 732 obiteljske kuće. Na Banovini je potpisano 309 ugovora za dodijeljivanje sredstava iz EU fondova - kazao je.
Novim zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak, unaprjeđuje se pravni i financijski okvir sustava visokog obrazovanja te znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja.
"Novim Zakonom želimo ojačati sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, njegove institucijske kapacitete te uskladiti njegova obilježja s načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja, Europskog prostora obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora", rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
>> VIDEO Biden najavio preslagivanje i jačanje američkih snaga u Europi
pitanje zabrane rijesiti referendumom nacije ...ako pupavac ne kaze drugacije...