Američki predsjednik Donald Trump u posljednje dvije godine mandata suočit će se s bitno drukčijim političkim okolnostima. Demokrati su na međuizborima osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, čime je završena republikanska dominacija u Washingtonu, a Bijela kuća izgubila je dosadašnji prostor za relativno nesmetano provođenje političke agende. No, izborni rezultat otvara i šire pitanje: označava li poraz republikanaca promjenu američkog političkog raspoloženja ili je riječ o odbijanju Trumpove politike bez stvarnog odmaka od trumpizma?
O tome su u studiju Večernjeg lista razgovarali novinar i voditelj emisije Tomislav Krasnec te komentatori Dino Brumec i Denis Romac. Sugovornici su se složili da je riječ o ozbiljnom političkom udarcu za američkog predsjednika, ali i upozorili da posljedice neće ostati ograničene na unutarnju politiku SAD-a. Novi odnos snaga u Kongresu mogao bi se odraziti i na američku vanjsku politiku, osobito na odnos prema Ukrajini i europskim saveznicima.
Romac smatra da je izborni rezultat jasna poruka Trumpu i njegovu predsjedništvu. Iako se poraz republikanaca mogao očekivati, razmjeri rezultata bili su iznenađenje. – Ovo je velika odbijenica Trumpu, toliko velika da se ni on ne usuđuje negirati je niti to uopće pokušava raditi. Prema prvim izjavama, on prihvaća poraz – rekao je Romac. Brumec upozorava da je republikanska stranka izgubila gotovo sve na čemu se natjecala, što bi moglo dugoročno promijeniti odnose na američkoj političkoj sceni, ne samo uoči sljedećih predsjedničkih izbora 2028. godine nego i nakon njih.
Gubitak većine u oba doma Kongresa za Trumpa znači da će teže provoditi zakonske prijedloge, dok će demokrati dobiti veće mogućnosti za nadzor administracije i pokretanje istraga. No, promjena odnosa snaga ne znači da će predsjednik ostati bez svih instrumenata vlasti, osobito u vanjskoj politici. Brumec smatra da će se Trump sada teže oslanjati na nepredvidljivost kao glavno obilježje svojeg političkog nastupa. Dosad je, kako je objasnio, često nastupao s porukom da može učiniti ono što njegovi prethodnici nisu mogli. Takav je pristup, prema njegovoj ocjeni, utjecao i na način na koji su ga promatrali međunarodni akteri, uključujući Moskvu. – Trump je sada u poziciji u kojoj je nekoliko europskih predsjednika, kao što je Emmanuel Macron. U zadnjem je mandatu i svi već gledaju što će biti nakon njega – rekao je Brumec.
Posebno je otvoreno pitanje Ukrajine. Trump bi, smatra Brumec, mogao pokušati ubrzati postizanje mirovnog sporazuma. – Trump će, svjestan da ga čekaju još dvije godine mandata, vjerojatno htjeti ubrzati sklapanje mira u Ukrajini, ali veliko je pitanje što može učiniti ako do sada nije uspio. Sada će mu to biti još teže. Ukrajinci će se nadati da će demokrati 2028. osvojiti i Bijelu kuću. Njegov rejting u međunarodnoj areni je sada baš pao. To je možda i glavna posljedica ovoga poraza – smatra Brumec.
Romac je pritom upozorio da bi demokrati mogli pokušati vratiti dio američke pomoći Ukrajini, ali da postoji važna institucionalna prepreka. – Kongres će sigurno pokušati vratiti dio pomoći Ukrajini. Međutim, problem je što na kraju Bijela kuća to realizira. Bez podrške Bijele kuće to neće biti moguće provesti, što znači da će Trump i dalje moći osporavati i blokirati odluke Kongresa – objasnio je Romac.
Izborni rezultat važan je i za Europu, koja će morati računati na dugoročnu promjenu američke političke scene. Romac smatra da bi bilo pogrešno zaključiti da su američki birači ovim izborima odbacili trumpizam. – Mislim da su izbori pokazali i da SAD nije odustao od trumpizma. Mislim da Europa ne bi smjela zanemariti tu činjenicu. Čak ako se i demokrati vrate 2028. godine, sigurno se Amerika neće vratiti na pozicije u kojima je bila u vrijeme Bidenova mandata. Europa se više ne može oslanjati i ne može računati na Ameriku kakva je bila – upozorio je.
Pobjeda na međuizborima demokratima donosi politički prostor, ali i otvara pitanje u kojem će smjeru krenuti uoči predsjedničkih izbora 2028. godine. Denis Romac smatra da stranka sada mora odlučiti kakvu političku ponudu želi predstaviti biračima: hoće li se približiti progresivnom krilu koje predvodi Bernie Sanders ili će se vratiti tradicionalnijim demokratskim pozicijama. – Mislim da je sada pred demokratima odluka o tome kako će iskoristiti pobjedu na ovim izborima. Demokrati moraju odlučiti kakva će to stranka biti na izborima 2028. godine i u kojem će smjeru formulirati program za te krucijalne izbore za njih. Hoće li krenuti u smjeru Bernieja Sandersa ili će se vratiti nekim tradicionalnim demokratskim pozicijama – rekao je Romac.
Dodao je kako je teško očekivati da će demokrati tako brzo donijeti odluku o svojem budućem političkom smjeru. Jedno od imena koje se već spominje u raspravama o budućnosti stranke jest Jon Ossoff, nakon izbornog uspjeha u Georgiji. – Jon Ossoff se spominje kao jedan od predsjedničkih kandidata nakon izvanredne pobjede u Georgiji. Pored pobjede u Kansasu i Teksasu, mislim da je to najvažnija pobjeda demokrata. On je postao jedno od najprepoznatljivijih lica otpora Trumpu i njegov uspjeh će sigurno potaknuti dodatne spekulacije – istaknuo je Romac. Brumec je upozorio da odluka o budućem smjeru Demokratske stranke neće biti važna samo za američku političku scenu. – Bit će zanimljivo kojim će putem krenuti Demokratska stranka, to će sigurno imati utjecaja i na Europu – zaključio je.
Horvatinčićevi bageri rušili po Cvjetnom trgu: Bunila se Srpska crkva, a stotine policajaca privodile zvijezde na ulici
Otvori KEKS Pay
svatko tko s smrdijom tikve sadi..popišan se budi.