Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Umro novinar i publicist Josip Šentija

Po povratku u Hrvatsku, kao sudionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvatskoga proljeća, postao je član Izvršnoga vijeća Sabora (1971.–72.), a nakon njegova gušenja isključen je iz javnog života.
30. studenoga 2020. u 11:34 0 komentara 287 prikaza
Josip Šentija
Foto: Enciklopedija.hr

 Josip Šentija, novinar, publicist i prvi ravnatelj Hine umro je u nedjelju navečer u 89. godini, nakon što mu je iznenada pozlilo, doznaje se u ponedjeljak od njegove obitelji.

POKOPAN U ŠIROKOM BRIJEGU Novinar Mario Pinjuh (30) preminuo od korone: Završio je na respiratoru, ali tijelo je otkazalo

Josip Šentija (Brnaze, 15. ožujka 1931.) diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1972. Novinarstvom i publicistikom počeo se baviti 1949. Od 1962. bio je direktor Radio Zagreba te je sudjelovao u pokretanju II. i III. programa. Smijenjen 1967. zbog potpore Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, potom je bio izvjestitelj Radio-televizije Zagreb iz Rima.

Po povratku u Hrvatsku, kao sudionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvatskoga proljeća, postao je član Izvršnoga vijeća Sabora (1971.–72.), a nakon njegova gušenja isključen je iz javnog života. Od 1972. radio je kao urednik u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža, bio je glavni urednik Opće enciklopedije (I–IX, 1977.–88.).

UGLEDNI PODUZETNIK Nakon kratke i teške bolesti preminuo Pero Gudelj, jedan od najbogatijih Hrvata u BiH

Nakon višestranačkih izbora 1990. postao je prvim ravnateljem Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) 1990.–91., potom je kratko vrijeme bio savjetnik predsjednika Republike 1991.

Bio je i glavni urednik "Velikoga školskog leksikona" (2003), priredio je zbirku Krležinih bilješki uz enciklopedijske tekstove "Iz Krležine baštine" (Radovi LZ, VIII–IX, 1998–99), objavio memoarske zapise "S Krležom, poslije ’71" (2000.) i "Ako Hrvatske bude: zapisi iz onih godina" (2005), knjige razgovora "Razgovori s Mikom Tripalom o hrvatskom proljeću" (2005) i "Jedna hrvatska sudbina: priča o Vjekoslavu Prpiću ispričana njim samim na kraju puta" (2007) te publicističko djelo "Skandinavizacija Balkana – helvetizacija BiH" (2008). Prevodio je s engleskoga i talijanskoga publicistička i povijesna djela.

Stravična nesreća na autocesti za Sisak
NA AUTOCESTI ZA SISAK
Strašna nesreća: Jurećim BMW-om zabio se u naplatnu postaju i usmrtio djelatnika HAC-a
HUB
Napravite prvi korak
Financijske poteškoće moguće je riješiti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.