Nikad se tako kritički i oštro nije raspravljalo o Srbiji u Europskom parlamentu kao preksinoć na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu. Kritičan ton davali su hrvatski europarlamentarci iz HDZ-a, SDP-a, IDS-a i Hrvatskih suverenista, ali kritike su se čule i iz, primjerice, redova poljskih konzervativaca koji su upozorili da Srbija ne može otvarati sljedeća poglavlja u pristupnim pregovorima dok svoju vanjsku politiku ne uskladi s europskom po pitanju ruske agresije na Ukrajinu.
Možda najoštriji bio je Tonino Picula (SDP), koji je, kao i mnogi govornici, izrazio sućut zbog prošlotjednih tragičnih događaja u Beogradu i Mladenovcu, ali je odmah naglasio da su ti događaji "podsjetnik na kronične probleme Srbije". A to su: – Osobna vlast jednog čovjeka, okupacija države i njezinih institucija, veličanje ratnih zločinaca i toksična medijska scena – nabrojio je Picula. Kritičan je bio i prema europskoj politici, čiji su predvodnici Europska komisija i države članice kroz Vijeće EU, a koja se svodi na financiranje velikih infrastrukturnih projekata u Srbiji.
– Kontinuirana financijska podrška režimu Aleksandra Vučića kroz investicijske projekte ne približava Srbiju Europskoj uniji niti je udaljava od Putinove Rusije… A posebnu odgovornost za komunikaciju europskih vrijednosti prema službenom Beogradu ima Europska pučka stranka, čiji je dio i Vučićeva stranka – rekao je Picula.
Željana Zovko (HDZ) dobila je priliku da o izvješću o napretku Srbije govori uime čitavog kluba europskih pučana, a započela je izražavanjem sućuti, ali i pozivom na prestanak glorifikacije nasilja u toj zemlji. Ona je, kao i ostali HDZ-ovi govornici u raspravi, naglašavala da Srbija mora raditi na rješavanju pitanja nestalih u Domovinskom ratu.
– Bez rješavanja svih otvorenih pitanja, a posebno pitanja nestalih, Srbiji nema mjesta u EU – poručio je Tomislav Sokol (HDZ), a Sunčana Glavak spomenula je i važnost pitanja obeštećenja logoraša iz srpskih koncentracijskih logora. – Želi li Srbija Europsku uniju kao bankomat ili želi vlastitu transformaciju kroz zajedničke europske vrijednosti – pitala je Glavak.
Reklama na računima
IDS-ov Valter Flego govorio je o "novoj Srbiji", čiji potencijal vidi u mirnim prosvjedima organiziranima u Beogradu nakon prošlotjednih masovnih ubojstava u školi na Vračaru i u Mladenovcu. A Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista ustvrdio je da Srbija nije niti je ikad bila predana europskim vrijednostima.
VIDEO Masovni prosvjed u Beogradu: 'Djecu su ubili prijatelji, odakle njima oružje?'
– Sve što danas radi Rusija Srbija je radila stotinu i više godina. Ne samo oružjem, kao prije 30 godina, nego i krađom kulture i hrvatskog jezika. Beograd negira više nacija jugoistočne Europe. Pogledajte samo što rade hrvatskoj manjini u Vojvodini, stvarajući umjetnu bunjevačku naciju kako bi izbrisali Hrvate. Možete vi Srbiji davati milijarde, ali ona će i dalje gledati prema Moskvi. Ulazak ovakve Srbije u EU značio bi punopravno članstvo male Rusije koja bi iznutra podrivala ovu zajednicu u interesu velike Rusije – poručio je Ilčić.
Na kraju rasprave europski povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi zaključio je kako izvješće EP-a o napretku Srbije pokazuje "da smo opredijeljeni pomoći Srbiji na europskom putu". Kao "pozitivan i dobar primjer" spomenuo je da odnedavno svaki račun za struju u Srbiji koji stiže građanima i pravnim osobama nosi poruku u kojoj piše da EU pomaže ranjivim skupinama kućanstava i malim i srednjim poduzećima u Srbiji.
