Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj, nakon Španjolske i Grčke, najviša je u EU, znatni porast nezaposlenosti osjetio se 2008. godine, a do danas se nije oporavio, što ipak nije slučaj sa svim zemljama EU. Predavanje na temu nezaposlenosti mladih i načina kako to popraviti održao je bivši gradonačelnik Stuttgarta i predsjednik Europske zaklade za obrazovanje Wolfgang Schuster na skupu u organizaciji Zagrebačke inicijative, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore te Zaklade Konrad Adenauer Stiftung.
– Problem nezaposlenosti mladih sigurno je lakše riješiti u manjim gradovima gdje gradonačelnici rješavaju taj problem, u zemljama gdje je tradicija dualnog obrazovanja dulja i gdje se vodi računa o obrazovanju i potrebama na tržištu – rekao je Schuster. Dodao je kako je potrebno biti aktivan u promidžbi mladih poduzetnika, odnosno kako je moguće bez puno novca, a uz dobru organizaciju, riješiti problem zapošljavanja. Govorio je i o dualnom obrazovanju, gdje se već tijekom školovanja potpisuje ugovor s učenikom ili studentom kako bi ga se osposobilo za rad u toj tvrtki. Nakon što su se otvorila sredstva iz Socijalnog fonda za mlade u Hrvatskoj, i od nas se traži da se obrazovanje približi realnom sektoru.
Još uvijek zaostajemo u praktičnom radu učenika
– Tako ćete i smanjiti sve veći problem odljeva mladih u inozemstvo – rekao je. Međutim, činjenice govore da je osposobljavanje učenika ili studenata loše. U razgovoru sa Sašom Matijašom, poduzetnikom koji ima tvrtke u Njemačkoj i Hrvatskoj, jasno je da još uvijek zaostajemo u praktičnom radu učenika. Kako nam je rekao, u Njemačkoj se praksa obavlja tri do četiri puta na tjedan u tvrtki, gdje imate mentora koji vas prati i za vas je odgovoran, a nakon toga imate mogućnost zaposliti se u toj tvrtki.
– Mi zaposlimo 55% praktikanata i to su kasnije najbolji naši ljudi koji vrlo često doguraju do mjesta voditelja ili menadžera. Za vrijeme školovanja tvrtka plaća novčanu naknadu koja se ovisno o školi kreće između 250 eura u prvoj pa do 600 eura u zadnjoj godini. Vrijeme prakse ulazi u radni staž – kaže Matijaš. Nedavno je isto htio provesti i u njegovoj hrvatskoj tvrtki, no bezuspješno. Ovdje se praksa obavlja u školi s profesorom, a on je htio da to bude u tvrtki. No, tada za tu praksu u tvrtki profesor ne bi bio plaćen jer nije održao predavanje u školi i tako je nastao problem i zaboravljena inicijativa za moguće buduće mlade tekstilce koji bi bili i plaćeni za praksu od 350 do 1200 kuna ovisno o godini obrazovanja.
>>Nema posla, nema zbivanja: 80 % mladih osjeća dosadu
>>Mrsić: Do ljeta u Hrvatskoj ponovno manje od 300.000 nezaposlenih
