Uoči izmjena i dopuna Zakona o doplatku za djecu koje su stupile na snagu u ožujku 2024., projekcije su govorile da bi doplatak trebalo primati oko pola milijuna djece, i to u iznosima od 31, 40, 49, 55 i 62 eura, ovisno o mjesečnom dohotku po članu kućanstva. Danas je jasno da od tog cilja nema ništa i da je dječji doplatak i nakon izmjena zakona ostao socijalna pomoć za najsiromašnije jer ga je “pojela” inflacija i rast plaća, za koje nije vezan, te danas čak 69 tisuća djece manje prima doplatak u usporedbi s veljačom lani.
Naime, za lipanj ove godine 122 tisuće korisnika primilo je skromni doplatak u prosjeku od 53 eura za samo 254.950 djece, dok je lani u ožujku 323.996 djece primilo doplatak za veljaču, što je ujedno bio i najveći broj djece primatelja doplatka od zakonskih izmjena iz 2024. Broj djece koja su primala doplatak do punoljetnosti ili do završetka srednje škole kontinuirano je rastao od travnja 2024. sve do veljače 2025., jer je za taj mjesec u ožujku isplaćen doplatak za 324 tisuće djece, a od tada, uz manje ili veće oscilacije, broj djece koja primaju doplatak pao je na nešto manje od 255 tisuća, koliko ih je primilo doplatak u srpnju za lipanj 2026.
Dakle, u godinu i četiri mjeseca broj djece koja primaju doplatak smanjio se za gotovo 70 tisuća. Pravo na doplatak, naime, imaju roditelji i skrbnici djece čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno nije prelazio 618 eura u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno oni koji primaju minimalne i debelo ispodprosječne plaće. Kako je prosječna neto plaća rasla od 2024. do danas te je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz svibnja dosegla 1552 eura, a dohodovni cenzus po članu kućanstva za doplatak ostao je isti unatoč velikom rastu inflacije, nažalost, bilo je očekivano da će sve veći broj djece ispadati iz sustava dječjeg doplatka.
Danas četveročlana obitelj s dvoje djece može ostvariti doplatak ako ukupni dohodak četveročlanog kućanstva ne prelazi 2472 eura mjesečno, što je tek nešto više od jedne i pol prosječne neto plaće. No jasno je da četveročlana obitelj ne može preživjeti mjesec samo s jednom i pol prosječnom plaćom i sa skromnim doplatkom, osobito ako ima stambeni kredit.
Kada uzmemo u obzir da je prema podacima popisa stanovništva iz 2021. u Hrvatskoj živjela 741 tisuća djece i mladih do 19 godina, to znači da dječji doplatak u iznosima od 31 do 62 eura prima manje od trećine djece. Daleko je to od prakse većine zemalja EU, u kojima postoji univerzalni doplatak za djecu, dok u preostalom broju članica visina doplatka uglavnom ovisi o primanjima roditelja i broju djece. Teško da se možemo uspoređivati s Njemačkom, u kojoj je univerzalni doplatak za djecu 259 eura mjesečno, ali struka je prije nekoliko godina zagovarala da se i kod nas uvede doplatak za svako dijete od 100 eura.
Prof. dr. sc. Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta komentira za Večernji list: – Ponovno se ponavlja ista situacija neusklađivanja cenzusa za dječji doplatak niti s inflacijom niti s rastom plaća, i vjerojatno je ovo smanjenje broja korisnika dječjeg doplatka posljedica upravo te činjenice. I zbog toga bilo bi dobro čim prije uvesti univerzalni dječji doplatak u iznosu od 100 eura za svako dijete. Naime, u Poljskoj je univerzalni dječji doplatak za svako dijete već na razini od oko 190 eura... tako da se nadam da će Ministarstvo demografije uskoro izići s novim prijedlogom dječjeg doplatka koji se najavljuje već neko vrijeme – kaže profesor Babić.
Valja napomenuti i da obitelji s troje i više djece prima i pronatalitetni dodatak od 66,36 eura za troje djece, odnosno 132,72 mjesečno za četvero i više djece, no takvih je obitelji u Hrvatskoj manji broj, njih oko 34 tisuće, te je tako u srpnju isplaćen dodatak za troje djece za 24.653 korisnika i dodatak za četvero i više djece za 9369 korisnika. S obzirom na to da se visina doplatka ne usklađuje niti s inflacijom niti s rastom plaća, ne čudi što nam se dogodilo veliko ispadanje djece iz sustava doplatka u nešto više od godinu dana.
Otvori KEKS Pay
Na dječji doplatak postoji cenzus, a za slobodne umjetnike ne postoji cenzus. Pa plaćamo doprinose i jednoj Severini koja zarađuje stotine tisuća eura i vozika se Porscheom. Uvesti cenzus i njima. Ako zaradiš preko, primjerice, 20000 eura, možeš si plaćati doprinose i sam.