Članak "Hrvatska ogorčena ponašanjem vlasti", objavljen u Večernjem listu od 8. ožujka o. g., potaknuo me je na ovo reagiranje.
Ne tako davno čelnici SDP-a izjavljivali su za HDZ da je "stranka opasnih namjera", da bi u opoziciji preživjeli nekoliko godina. I za sve to vrijeme znali su kako riješiti mnoge probleme s kojima se suočavala mlada hrvatska demokracija. Onda je ta opozicija uoči svoje pobjede na zadnjim izborima glasače pridobivala parolama: "Bolji život svima, ne samo njima", "200.000 novih radnih mjesta", a bilo je tu i stranaka "po mjeri građana i poduzetnika", ni seljaci nisu bili zaboravljeni - s njima se zaustavljao promet i blokirale ceste. I što je na kraju ostalo od svega toga? Ništa.
Nezaposlenost raste, tvornice se gase, umirovljenici nisu odštećeni, gospodarstvo odumire, država se zadužuje, pjevaju se hvalospjevi svakom trgovačkom lancu iz inozemstva - kao to su strana ulaganja. A što strance zanima? Samo banke i trgovina. To je i normalno kad u svojim zemljama imaju razvijeno gospodarstvo koje su financirali i dijelom novcem banaka u koje ulažu naši građani, stvarajući novu robu za koju moraju imati tržište - a to smo mi ostale tzv. tranzicijske zemlje.
Dakle, od SDP-a - Stranke demokratskih promjena - nije ostalo ništa, a promjena najmanje. Čini mi se da se to pretvara pomalo u "stanje dinstane papazjanije".
Slično je i u Vukovaru. Vlast se hvali brojem povratnika, a nitko ne pravi ekonomsku analizu povratnika, koliko su stari, jesu li zaposleni i sl. Naime, zna se da se uglavnom vraćaju umirovljenici i nezaposleni. U Vukovaru se još nije počeo kopati kanal Dunav - Sava, za koji je govoreno da će biti okosnica gospodarskih događanja. Radnici nekadašnjeg velikog "Borova" zimus su radili u hladnim pogonima, i to za koju plaću.
A ni druga stranka na vlasti - HSLS - nije se baš iskazala pa smatram da se pretvorila u "hobistički savez loših simulanata". Neki su tamo iz hobija koji su razvili u vlastiti biznis, pa sad simuliraju kako im je loše jer su "poniženi i uvrijeđeni" i to ljudski.
Svi oni skupa imali su čak jedno zasjedanje Vlade u Vukovaru, mnogo su toga obećali, ručali i otišli natrag u metropolu. A mi, običan puk, možemo samo čekati, čini mi se, nove izbore i nova obećanja. Samo nadam se da će ovaj put biti po onoj narodnoj - "treća je sreća".
