Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

U središtu Ciudad de Méxica palača osvajača Cortesa

Ispod zgrade radnici su pronašli bazaltne ploče koje su nekad bile pod
18. srpnja 2020. u 11:30 1 komentara 342 prikaza
U središtu Ciudad de Mexica pronašli palaču osvajača Cortesa
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Učvršćivanje znamenite zgrade Nacional Monte de Piedad u središtu Ciudad de Méxica, koja je i jedno od obilježja grada, a potječe iz 1755. godine, urodila je neočekivanim otkrićem. Ispod zgrade radnici su pronašli bazaltne ploče koje čine površinu, dakle pod. Arheolozi koji su pregledali nalaz utvrdili su da se nekada radilo o otvorenom prostoru, dvorištu, na mjestu gdje je stajala palača astečkog vladara Axayacatla koji je otac jednog poznatijeg vladara, Montezume. Axayacatl je vladao između 1469. i 1481. godine.

Asteci Učinkovitija od oružja U 100 godina broj im je pao s 25 na samo jedan milijun: Je li ih istrijebila epidemija ove bolesti?

Prvi oblik biološkog rata

Nažalost, nakon što je Astečko Carstvo palo, porušena su sva obilježja tog velikog carstva koja su se mogla srušiti, tako i ta carska palača. Hernan Cortes, španjolski osvajač prostora današnjeg Meksika, izgradio je svoju palaču na mjestu gdje je stajala Axayacatlova. Cortes je naprosto iskoristio materijal koji je tamo našao, pa tako i bazaltne ploče koje su na kraju služile kao pod njegove kuće. Sama nekadašnja Axayactlova palača ima i dublje značenje jer u njoj su se odvijali događaji ključni za sudbinu Astečkog Carstva, pa i smrt samog Montezume Xocoyotzina oko 1520. godine. Opća devastacija koja je nastupila nakon pada Astečkog Carstva učinila je da takve lokacije malo pomalo padnu u zaborav. No otkriće ostataka u dvorištu poznate kuće Ciudad de Méxica ponukalo je arheologe na podrobnije istraživanje koje i dalje traje, a sada je otkriven i podsjetnik da su ondje stajale rezidencije dvaju vladara tadašnjeg Meksika, Axayacatla i Hernana Cortesa. Sam Cortes u današnji je Meksiko stigao 1518. godine u ekspediciji čiji je zadatak bio pripremiti područje za nasilnu kolonizaciju.

U središtu Ciudad de Mexica pronašli palaču osvajača Cortesa | Autor : Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL

Uspjeli su 1521. godine zauzeti i uništiti najveći astečki grad Tenochtitlan, kao i veći dio stanovništva pri čemu se bilježi i jedan od prvih oblika biološkog rata, širenje bolesti na koje Asteci nisu bili imuni. Što se samog Axayacatla tiče, bio je vješt vojskovođa koji je uspio pobijediti neke od susjednih plemena, a sebi priskrbiti slavu kao važnog vojskovođe. Međutim, umro je od bolesti mlad, s 31 ili 32 godine. Nasljeđuje ga njegov brat Tizoc. Svakako u kontekstu Hernana Cortesa i njegovih konkvistadora puno je bitniji Montezuma II. Kada su se Cortes i njegova ekspedicija pojavili u Tenochtitlanu 8. studenog 1519. godine, ugošćeni su upravo u ovoj palači gdje će oko godinu i pol kasnije zatočiti samog Montezumu II. Okolnosti ovih događaja nisu sasvim jasne. Montezumu II. se, naime, često karakterizira kao slabog i kolebljivog vladara unatoč tome što je Astečko Carstvo upravo u njegovo doba doživjelo vrhunac. Nije stoga jasno je li on u palači bio zatočen ili su ga Španjolci čuvali od njegovih sunarodnjaka.

Huawei Watch GT 2e PROMO Pametni satovi – Kako do manje stresa i zdravijeg života?

Umro od dizenterije

Službeni je datum njegove pogibije 29. lipnja 1520. godine, no opet nije jasno jesu li ga kamenovali njegovi sunarodnjaci ili su ga ubili Španjolci koji su nakon toga morali pobjeći iz grada. Nakon njega Asteci su imali još dva vladara, no dovoljno je bilo da se Cortes udruži s jednim od neprijateljskih plemena i do kraja sruši nekada veliko carstvo. Od svega je do sada ostala samo mala ploča kod vrata na ulazu Monte de Piedad na kojoj je jednostavno stajalo da je ovdje bila Axayacatlova palača u kojoj je odsjeo Cortes nakon što je stigao 1519. godine. Sudbina Hernana Cortesa nije puno slavnija. On se jako obogatio, no to bogatstvo nije išlo ukorak s njegovom ambicijom pa je nakon pokušaja osvajanja Alžira umro bolestan od posljedica dizenterije, gotovo bez novca. Kosti su mu premještane najmanje osam puta, da bi 1946. godine bile pokopane u Meksiku, u bolnici Jesus Nazareno koju je i osnovao.  

BILI ZAJEDNO NA VEČERI
Liječnik koji je pokušao oživiti Bandića: Samo se srušio, bio je to masivni infarkt
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
  • Barbasmora:

    Velik covik! Širia je Boga i njegov nauk njevjernicima!