Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Počast

U Prištini svečano otvorena katedrala Majke Tereze

majka tereza
Reuters
05.09.2010.
u 17:24

Izgradnja je započela prije pet godina na inicijativu bivšeg kosovskog predsjednik Ibrahima Rugove, a potpuno će biti završena za dvije godine

PRIŠTINA - Nekoliko tisuća ljudi okupilo se danas u Prištini na svečanom
otvaranju katedrale koja nosi ime Majke Tereze, a njoj je i posvećena,
javili su prištinski mediji. Izgradnja je započela prije pet godina na
inicijativu bivšeg kosovskog predsjednik Ibrahima Rugove, a potpuno će biti
završena za dvije godine. Ovo je jedan od događaja kojim se obilježava 100
godina rođenja Majke Tereze, humanitarke i rimokatoločke časne setre koja
je za svoj 50-godišnji ne sebični rad s bolesnima i siromašnima u Indiji i
drugim dijelovima siromašnog svijeta, 1979. dobila Nobelovu nagradu za mir.

Ključne riječi

Komentara 14

OB
-obrisani-
18:17 05.09.2010.

Di su sad gorljivi katolici koji se žrtvuju na komentarima kad to ne treba! naravno ovdje gdje ih treba tu ih nema! hehe!

PO
poirot
20:46 05.09.2010.

Pre sto godina, 26. avgusta 1910. rođena je u Skoplju Agnesa Gondža Bojadžiju – Majka Tereza. Časna sestra, osnivač reda Misionarke milosrđa (1950), dobitnica Nobelove nagrade za mir (1979) – umrla u Kalkuti 5. septembra 1997. godine – još za života postala je poznata širom sveta kao veliki humanitarac i zastupnik bolesnih, siromašnih i bespomoćnih. Svaki narod i država žele, naravno, da podare planeti što više takvih imena i likova kakva je Majka Tereza a neki su, u želji da budu što značajniji, pametniji i veći, spremni i da „ukradu“ i prisvoje tuđe velikane. Ova tema detaljno je obrađena u knjizi „Majka Tereza – mladost u Skoplju”, uglednog nemačkog naučnika i publiciste Volfa Ošlisa koji važi za jednog od najboljih nemačkih stručnjaka za Jugoistočnu Evropu. U pomenutoj knjizi je, naravno, reč o Majci Terezi a autor, posle detaljnog i ozbiljnog istraživanja, zaključuje da se i oko njenog porekla pletu razne, uglavnom izmišljene priče na osnovu kojih je i lansirana albanska propagandna parola da je ova nobelovka zapravo Albanka. „Albansko poreklo ove žene je čista izmišljotina. Ne postoje ni jedan jedini dokaz ili činjenica koji bi potvrdili da je Majka Tereza bila Albanka“, da je imala bilo kakve veze s Albancima ili da je progovorila barem nekoliko albanskih reči“, zaključuje Volf Ošlis. Do ovakvog zaključka Ošlis je došao posle detaljnog istraživanja porekla roditelja Majke Tereze čemu je posvećen deo knjige objavljene prošle godine. Otac Agnese Bojadžiju, Nikola, bio je pripadnik Aromuna – u Srbiji Cincari, u Makedoniji Vlasi – romanskog naroda koji i danas žive raštrkani u državama na Balkanu. Postoje podaci da je pradeda Majke Tereze, takođe Nikola, došao u Skoplje iz Prizrena u 19. veku. Najverovatnije posle 1821. godine kada je Alipaša Janjinski spalio Moskopolje, nezvaničnu prestonicu Aromuna, danas na teritorije severne Grčke. Procenjuje se da se tada oko 200.000 Cincara iselilo – od Makedonije do Mađarske. Majka Agnese Gondže Bojadžiju, Drona, rođena Bernaj (1882–1972), tvrdi Ošlis, takođe potiče iz jedne aromunske porodice s Kosova. Osim Agnese, Nikola i Drona Bojadžiju imali su još jednu ćerku – Agušu i sina Lazara. Ubrzo posle iznenadne smrti glave porodice, Nikole, familija se raspala. Majka je sa starijom ćerkom Agušom i sinom Lazarom otišla u Albaniju a Agnesa je, preko Irske, strigla u Indiju gde je i postala Majka Tereza i dobila indijsko državljanstvo. Upravo ova epizoda – boravak Drone Bojadžiju, s ćerkom Agušom i sinom Lazarom, u Albaniji poslužila je za sve kasnije teorije i zaključke kako je i Agnesa (Majka Tereza) albanskog porekla. Ovo albansko svojatanje Majke Tereze je novijeg datuma ali je, zahvaljujući nesolidnim piscima biografije ove nobelovke, nekritičkim medijima i snažnoj političkoj propagandi, prihvaćeno u pojedinim delovima sveta. Sve u skladu Gebelsove definicije da hiljadu puta ponovljena laž postaje istina. Podsmevajući se albanskom svojatanju Majke Tereze nemački autor Volf Ošlis piše, pozivajući se na makedonske izvore, da bi se pre moglo zaključiti da je ova nobelovka germanskog porekla. U srednjem veku, naime, najbolji rudari na prostorima Balkana bili su Sasi (Saksonci) pa se čovek može zapitati da li Agnesa Bojadžiju zapravo ima saksonske korene što je „šarmantan ali nedokaziv zaključak“, piše Ošlis. O odnosu Albanije prema Majci Terezi govori i podatak da je u vreme staljinističkog režima njoj bio zabranjen ulazak u zemlju. Nije joj bilo dozvoljeno da poseti majku i sestru. To, međutim, ne smeta današnjim vlastima da slave ovu „albansku sveticu“, njeno ime nose bulevari, aerodromi... Majka Tereza nije usamljen slučaj u albanskom „preuzimanju“ poznatih istorijskih ličnosti. Na ovaj detalj ukazuje i Volf Ošlis navodeći seriju imena koju predvodi „Albanac“ Skenderbeg – „zapravo južnoslovenski plemić“ (Đorđe Kastriot). Pozivajući se na knjigu o Majci Terezi engleskog sociologa albanskog porekla Gezima Alpina Ošlis navodi kako postoje albanski izvori koji „prepoznaju“ Albance u raznim ličnostima. Na tom spisku su šestorica papa, 17 turskih sultana, 43 vezira. Postoje i teorije da su albanskog porekla i Homer, Aleksandar Veliki, Napoleon, Ataturk, Musolini. Najsmešnija je, ipak, priča po kojoj je Albanac i Fidel Kastro za koga se kaže da je rođen kao Fadilj Krasnići.

Avatar Zmija
Zmija
10:52 06.09.2010.

Halo, adminu! Gdje su nestali moji komentari? I to dva moja komentara koje sam objavljivao jucer. ODGOVORI MI NA PITANJE!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije