Vlada će u hitnu proceduru sa sutrašnje sjednice Saboru uputiti prijedlog o ustrojavanju Ministarstva državne imovine čime će Goran Marić dobiti vlastiti resor. Politička je odluka donesena prošlog tjedna, a formalizirati će se, očekuje se, idućeg petka, kada bi Sabor trebao potvrditi osnivanje novog resora.
DUUDI više neće postojati, nego će njegove poslove i zaposlenike preuzeti ministarstvo, koje će se s vremenom proširiti na ostale pravne osobe i tijela iz područja.
Zbog opsega posla vjerojatno je da će Goran Marić imati tri državna tajnika, a među njima bi se mogao naći i dosadašnji predstojnik DUUDI-ja Tomislav Boban. Novi resor bit će podijeljen, kao i DUUDI, na tri dijela: državne nekretnine, dio koji će upravljati svim dionicama i udjelima u tvrtkama, a jedan dio ministarstva bavit će se financijskom imovinom države u kojem će se evidentirati i potraživanja.
Država nema precizan registar državne imovine jer su udjeli u tvrtkama i dionice evidentirani u raznim državnim tijelima. Tako su velike tvrtke u portfelju DUUDI-ja, a Centar za restrukturiranje i prodaju ima ih čak 459 na popisu. CERP zasad ostaje samostalna pravna osoba pod ingerencijom Marićeva ministarstva.
Velik dio imovine CERP-a čine minorni udjeli u tvrtkama zanemarive vrijednosti. Taj se problem već dugo problematizira u medijima, ali se godinama ništa nije radilo jer predstojnici DUUDI-ja nisu imali politički kapital potreban za donošenje rješenja.
I zbog toga je osnivanje resora korak u pozitivnom smjeru, a izvjesno je da će se udjeli poput onog u trgovačkom društvu Union iz Zagreba, u kojem država ima 0,46 posto procijenjenih na vrijednost od 117 tisuća kuna, prodavati za minimalne iznose.
Ta tvrtka ilustrira niz drugih s popisa CERP-a kojih se jednostavno treba riješiti jer država na njima ne može niti zaraditi niti utjecati na poslovne odluke. Goran Marić imat će pune ruke posla sa sređivanjem popisa državne imovine i ujedinjavanjem portfelja u kojem će se naći i mnoge tvrtke koje su prošle kroz predstečajne nagodbe u kojima je država potraživanja pretvarala u udjel.
To će morati komercijalizirati. U protivnom je riječ o otpisu dugova tvrtkama, a ne naplati potraživanja, kako se objašnjavalo. Gorući problem koji se pred resornog ministra postavlja ipak su privatizacije tvrtki koje nisu strateške niti su prirodni dio državnog aparata: od veterinarskih stanica, turističkih tvrtki do proizvodnje hrane.
Na dnevnoj razini iskakat će i problemi poput Imunološkog zavoda, tiskare Vjesnik i Badela koji godinama posluju u problemima, a država im je većinski vlasnik. Osim upravljanja tvrtkama ministarstvo će se proširiti i na upravljanje koncesijama i najmovima.
Država je vlasnik više od milijun nekretnina, među kojima je i više od 27.000 stanova, gotovo 11.000 poslovnih objekata i 70 vila. Od najma nekretnina ima manje od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda što je posljedica nebrige.
Imovina koja je po nekim procjenama ukupno vrijedna i do 33 milijarde eura donijela je do kolovoza ove godine tek 2,2 milijarde kuna prihoda proračunu, a glavnina se odnosi na dividendu koju je isplatio HEP.
>> Imunološki na prekretnici: Je li stečaj uistinu neizbježan?
Sada će konačno biti otkriveno kakovu je štetu drug pejnović,sa svojim drugovima u vlasti, napravio prema Republici Hrvatskoj