Europska unija se i dalje suočava s porastom zahtjeva stranaca izvan EU za azilom i supsidijarnom zaštitom, a u Hrvatskoj je lani učetverostručen broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom, iako tražitelji azila nakon podnošenja zahtjeva u Hrvatskoj ne ostaju, već idu u bogatije zemlje. Čak 881.200 tražitelja azila lani je podnijelo zahtjev za međunarodnom zaštitom u državama EU, što je porast takvih zahtjeva od 64 % u usporedbi s 2021. kada ih je bilo podneseno 537.400. S obzirom na broj stanovnika članica EU prema podacima Eurostata najveći broj tražitelja azila u 2022. zabilježen je na Cipru (23.864 tražitelja azila na milijun ljudi), u Austriji (11.848), Luksemburgu (3711), te u Hrvatskoj nešto manje od 3500 tražitelja azila na milijun stanovnika.
No, valja napomenuti da Eurostat još računa da imamo 4,036 milijuna stanovnika, a ne 3,871 milijuna ljudi. Prema podacima MUP-a u Hrvatskoj je lani azil i supsidijarnu zaštitu prvi puta zatražilo 12.872 osoba, dok je u cijeloj 2021. bilo samo 3039 tražitelja međunarodne zaštite. Najmanji broj tražitelja azila na milijun stanovnika zabilježen je u Mađarskoj, svega njih 5, zatim Slovačkoj (92) i Češkoj (127), dok je prosjek za cijelu EU lani iznosio 1973 tražitelja azila na milijun stanovnika.
No, kada se gledaju apsolutne brojke Njemačka je i dalje i lani zaprimila najviše zahtjeva za azilom njih 217.735, slijedi Francuska u kojoj je podneseno 137.510 zahtjeva za azilom, Španjolska (116.135) te Austrija (106.380) i Italija (77.200). Ovih pet članica EU-a zajedno su primile lani tri četvrtine svih zahtjeva za azilom u EU. Gotovo polovica podnositelja zahtjeva za azil u 2022. imala je azijsko državljanstvo, 22% njih afričko državljanstvo, a 17% tražitelja azila je iz europskih zemalja koje nisu članice EU, dok ih je 14% imalo državljanstvo Sjeverne ili Južne Amerike.
Sirijci su i dalje na prvom mjestu po broju zahtjeva za azilom u EU, te je lani u Uniji 131.970 Sirijaca tražilo azil, na drugom mjestu su već četvrtu godinu zaredom Afganistanci sa podnesenih 113.495 zahtjeva. Slijede državljani Venezuele (50.050), te Turske (49.720) dok su na petom mjestu po broju podnesenih zahtjeva za azilom Kolumbijci (42.420 ). Što se tiče, pak, Ukrajinaca koji bježe od ruske invazije za njih 4,3 milijuna je lani odobrena privremena zaštita u državama EU.
Usporedbe radi najveći broj zahtjeva za azilom članice EU su primile tijekom velike izbjegličke i migrantske krize 2015. i 2016. godine, preko jedan milijun zahtjeva u obje godine. Iako je u Hrvatskoj lani učetverostručen broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom sudeći po odobrenim zahtjevima Hrvatska je i dalje tranzitna zemlja jer je do lani od 2006. ukupno odobreno preko 1000 zahtjeva za azilom i supsidijarnom zaštitom. Inače, iz MUP-a su više puta isticali da kod nas brojni tražitelji azila podnesu zahtjev i prije nego se riješi već odu u druge zemlje. Tako su lani prema podacima MUP-a u Hrvatskoj najviše zahtjeva za međunarodnom zaštitom podnijeli državljani Iraka (2434), Rusije (2064), Burundija (2051), Turske (1572), Afganistana (1390), Kube (1065)...
VIDEO: Ovako je papa izgledao danas na audijenciji, nedugo nakon toga je hospitaliziran zbog bolova
Svi bježe iz Hrvatske..