Na početku sezone tradicionalnih svinjokolja jučer je u Slavonskom Brodu potpisan sporazum o provedbi i sufinanciranju veterinarsko-zdravstvenog pregleda tovnih svinja zaklanih u odobrenim klaonicama. Ugovor vrijedan 100 tisuća kuna potpisan je s klaonicama "Bebrinka" i "Jagodanović", kojima će se isplaćivati 50 kuna po zaklanom tovljeniku.
Cilj projekta je preusmjeriti primarni čin svinjokolje iz privatnih dvorišta u registrirane klaonice. Osim niže cijene uslužnog klanja i brige o zdravstvenoj ispravnosti mesa, time se postiže i primjereno zbrinjavanje primarnog klaoničkog otpada.
Klaonice servis građanima
Brodsko-posavska županija godinama jedina u Hrvatskoj provodi ovaj program koji se pokazao vrlo učinkovitim, budući da je trihineloza u ovom dijelu Slavonije gotovo iskorijenjena.
– Raduje da još uvijek ima interesa za tradicijsku slavonsku svinjokolju. Raduje i da naši klaoničari, bez obzira na to što ih je danas znatno manje nego 2001. kada smo počinjali ovaj posao, i dalje to rade te su i dalje servis našim građanima – kaže Željko Burazović, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu.
Od 2018. u Slavoniji prate i novu potencijalnu pošast, afričku svinjsku kugu, koja je već pet godina na granicama Hrvatske. Planom i programom preventivnih mjera zasad uspijevaju zaustaviti taj patogeni virus na granici s Mađarskom i Srbijom, što je od velike važnosti jer bi njegova pojava pogubno utjecala na gospodarstvo. Obje ove preventivne mjere opravdale su očekivanja i pridonijele sigurnoj konzumaciji svinjskog mesa.
Unatoč predviđanjima da će zbog golemih troškova energenata i stočne hrane mnogi svinjogojci odustati od proizvodnje, ove godine nije primijećen nedostatak tovljenika. No, pitanje je što će biti nagodinu.
U klaonicama da bi bilo dobro da poticaji budu izdašniji kako bi ljudi koji još uvijek žele obavljati svinjokolju dobili malo više interesa.
– Ovo što sada imamo su teške svinje od prošle godine. Ljudi većinom ne kupuju svinje od šest ili sedam mjeseci, nego godinu i starije. Ljudi koji dovoze svinje na uslužno klanje imaju stalne kupce već 10, 20 i više godina i oni su taj posao davno ugovorili. Stoga ove godine to još uvijek funkcionira, ali što će biti iduće godine, ne znam – rekla je Slavica Baboselac, tehnologinja u klaonici "Bebrinka" iz Donje Bebrine.
Klaonicama je prije velik problem predstavljalo to što su svinjokolju svi htjeli obaviti vikendom, pa su subotom i nedjeljom imali veliku navalu, a kapaciteti hlađenja imaju svoj limit. Međutim, ove godine ljudi su pokazali spremnost na suradnju, pa ako su im kapaciteti prebukirani, pristaju na petak i ponedjeljak.
– To je i za njih i za nas puno bolje, jer danas više nemate s kim obaviti svinjokolju, osobito onaj prljavi dio, jer mladi za to nemaju vremena – dodaje Slavica Baboselac.
Tradicija nije izumrla
Otkako je prije 21 godinu započeo projekt sufinanciranja, u klaonicama u Brodsko-posavskoj županiji zaklano je 38.560 tovljenika, za što je iz županijskog proračuna isplaćeno 1,8 milijuna kuna. Provedba ovog programa započela je u vrijeme kada je u ovoj županiji bila eksplozija trihineloze kod svinja, s oko 2000 slučajeva godišnje. Danas je pojava ove bolesti tek sporadična.
No bez obzira na to iz županije upozoravaju da je trihineloza još uvijek prisutna. Riječ je o vrlo opasnoj bolesti pa ljudi moraju biti svjesni opasnosti i posljedica koje ona nosi. Uz to, obave li klanje u klaonicama, sigurni su da će dobiti ohlađene polutke pripremljene za daljnju preradu na pravilan način.
– Potpisivanje ovog ugovora ima nekoliko ciljeva. S jedne strane to je očuvanje tradicije svinjokolje i pravljenja naših autentičnih proizvoda, koji su najbolji i jedinstveni. Kulen se nigdje drugdje ne pravi na ovakav način, on je slavonski brend. S druge strane, to je zaštita stanovnika od opasne bolesti trihineloze i jačanje svijesti ljudi da se meso treba pregledati – istaknuo je brodsko-posavski župan Danijel Marušić.
Nove mjere u Hrvatskoj zbog ptičje gripe: Sva perad mora se držati u zatočeništvu
