Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 24
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VELIKI DAN

Turbulentne '90 u saborske je klupe sjeo 351 zastupnik - jesu li neki iz tog prvog saziva Sabora i danas politički aktivni?

Foto: VL arhiva
1/6
30.05.2024.
u 13:31

I prije 34 godine uvjerljivo je pobijedio HDZ - u Saboru Hrvatske pripala mu je većina od ukupno 207 mandata, a sa 107 mandata slijedio ga je tadašnji Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena.

Znate li, ali bez 'Googlanja' zašto se Dan državnosti obilježava baš 30. svibnja? Upravo je na taj dan, 1990. godine, konstituiran prvi, demokratski izabrani, višestranački Sabor tada još uvijek Socijalističke Republike Hrvatske. Temelj za njegovo konstituiranje bili su rezultati prvih, slobodnih, višestranačkih, demokratskih izbora u Hrvatskoj, koji su održani u proljeće iste te godine. Novokonstituiran Sabor imao je tri vijeća – Vijeće općina, Vijeće udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Prvi zastupnici, njih 351, bili su izabrani u dva kruga prvih poslijeratnih, demokratskih i višestranačkih izbora, održanih u travnju i svibnju 1990. godine.

I prije 34 godine uvjerljivo je pobijedio HDZ - u Saboru Hrvatske pripala mu je većina od ukupno 207 mandata, a sa 107 mandata slijedio ga je tadašnji Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena. Svi ostali imali su tek dvoznamenkasti broj mandata - Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, a 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina. Zanimljiv je podatak da je u prvi saziv Sabora bilo izabrano samo 16 žena, što je u postocima bilo tek nešto više od 4,5 posto. Najveći broj zastupnika imao je između 41 i 45 godina. U Večernjakovoj arhivi sačuvane su i originalne stranice novina, objavljenih povijesnog, 30. svibnja, na kojima je popis imena prvih zastupnika novog Sabora - pogledajte ga i otkrijte jesu li neki od zastupnika, koji su donosili za Hrvatsku povijesne odluke, još i danas aktivni na političkoj sceni.

VEZANI ČLANCI

„Dobni zastupnik“ s počasnom ulogom bio je Joža Manolić

Uz svoje birače zastupnici su tada predstavljali i 18 političkih stranaka, a njihov prvi poslanički radni dan, koji je protekao u formalno-pravnom konstituiranju, bio je upravo povijesnog 30. svibnja, kada su sjeli u klupe u Hrvatskoj sabornici na Radićevu trgu. Tamo su ih, uz ovacije građana, na ogradi Crkve Sv. Marka dočekale i dvije parole „Kameleoni van iz HDZ-a“ i „Nikada više komunističke diktature“.

Nakon konstituiranja saborskih vijeća u Velikoj vijećnici, intoniranjem hrvatske himne, počela je zajednička sjednica Sabora SRH, čijim je radom, po poslovniku, predsjedao dobni zastupnik, tada 70-godišnji Josip Manolić.

Interes javnosti bio je toliko velik da su konstituirajuću sjednicu pratili izvjestitelji, snimatelji i reporteri iz čak 47 redakcija. Kako bilježi naša arhiva, od ukupno 232 akreditirane osobe, bilo je 115 novinara, među kojima 14 inozemnih.

Nakon što je na svečanoj sjednici izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, zastupnici su, javnim glasanjem, za prvog predsjednika novoga Sabora izabrali Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca te i sada u politici aktivnog, Vladimira Šeksa. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, Franjo Tuđman.

Foto: VL arhiva

U nešto više od dvije godine svoga rada, taj prvi saziv Sabora donosio je za Hrvatsku povijesno važne odluke, među kojima je bila Odluka o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te Odluka o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ. Upravo je taj prvi saziv Sabora, na zajedničkoj sjednici triju vijeća, 22. prosinca 1990. godine, donio i povijesnu Odluku o proglašenju prvog Ustava neovisne Republike Hrvatske, kojim je naša zemlja potvrdila svoj nacionalni suverenitet te je definirana kao jedinstvena i nedjeljiva, demokratska, socijalna država. Na temelju tog 'Božićnog Ustava', u kolovozu 1992. godine, održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora. Novi je Sabor imao 138 zastupnika. Godinu dana kasnije, 1993., konstituiran je i Županijski dom Sabora, koji 1997. godine mijenja ime u Hrvatski državni sabor, a četiri godine kasnije, preimenovan je u Hrvatski sabor, te je od te godine, ukidanjem Županijskog doma, postao jednodoman.

Dan kada je konstituiran prvi, demokratski izabrani, višestranački Sabor do 2001. godine slavio se kao Dan državnosti Republike Hrvatske. Od 2001. do 2020. godine 30. svibnja obilježavao se Dan Hrvatskoga sabora, sve dok donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, u studenome 2019., Dan državnosti nije ponovno vraćen s 25. lipnja na 30. svibnja.

1/34
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije