Naslovnica Vijesti Hrvatska

Žene u hrvatskim medijima najzastupljenije u vijestima o ljepoti i estradi

Istraživanje je provedeno od početka travnja do kraja lipnja 2012. i svakog radnog dana prikupljane su naslovnice devet hrvatskih internetskih portala koje mjesečno posjeti blizu 6.5 milijuna individualnih posjetitelja
09. ožujka 2018. u 16:00 1 komentara 126 prikaza
Pučka pravobraniteljica upozorava na spolnu diskriminaciju u medijima
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Muškarci su golemom većinom zastupljeniji u vijestima o politici i gospodarstvu od žena, ali žene zato prednjače u rubrikama koje se odnose na ljepotu i estradu, izjavila je petak Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova na tribini "Žene i mediji u Hrvatskoj" sugerirajući spolnu diskriminaciju žena u hrvatskim medijima.

Hrvatska je vodeća zemlja EU-a po broju ugovora na određeno vrijeme Zapošljavanje Zašto je Hrvatska vodeća u EU po ugovorima o radu na određeno vrijeme?

Ljubičić je na tribini, koju je povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena te izvješća Europskog parlamenta o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU-u organizirao Ured EP-a u Hrvatskoj, predstavila istraživanje svog ureda o zastupljenosti i prikazivanju žena i muškaraca u  medijima. Istraživanje je provedeno od početka travnja do kraja lipnja 2012. i svakog radnog dana prikupljane su naslovnice devet hrvatskih internetskih portala koje mjesečno posjeti blizu 6.5 milijuna individualnih posjetitelja. Zajedno bilježe blizu 100 milijuna posjeta što, kako je rekla Ljubičić, jasno govori o dosegu njihovih sadržaja zbog kojih način prezentacije žena i muškaraca i tematika s kojom ih se veže predstavljaju "društveni utjecaj koji se ne smije zanemariti".

Prikupljeno je 514 naslovnica, a objavljeno je ukupno 12.241 članaka s fotografijom na kojima je bilo 38 posto žena, 50 posto muškaraca i 12 posto muškaraca i žena zajedno. "Prisutnost muškaraca u vijestima o politici i gospodarstvu iznosi 82 posto, a žena svega 12 posto", kazala je Ljubičić. "Od ukupno 360 fotografija koje su objavljene kao udarna vijest na naslovnici, a koje su prikazivale ženu ili muškarca, žene su se pojavile na 73 (20 posto), a muškarci na 287 (80 posto)", kazala je Ljubičić.

Budući da upućuje na važnost same vijesti, prema spolu je, nastavila je pravobraniteljica, kodiran i smještaj vijesti na naslovnici i žene se u najmanjem postotku nalaze u gornjem dijelu naslovnica (1404 – 23 posto) od svih fotografija na kojima se nalaze.  "U odnosu na žene, muškarci su skoro dvostruko puta više zastupljeni u gornjem dijelu (2765 – 36 posto od svih fotografijama na kojima se nalaze)", kazala je Ljubičić. Muškarci su također najviše zastupljeni i u vijestima vezanima uz sport (koji je druga tema po učestalosti objavljivanja) s čak 94 posto, dok su istovremeno žene u toj temi najmanje zastupljene, sa samo 6 posto

"Žene su najzastupljenije u reklamama (81 posto) i savjetima za zdravlje i ljepotu (88 posto). Visoki postotak zastupljenosti imaju i u temama posvećenim estradi i showbusinessu, 71 posto", kazala je Ljubičić, dodavši da je na svakoj trećoj fotografiji žena ili neodjevena ili poluodjevena. "Seksistički stereotipi u prikazani u medijima su rodno diskriminacijski, degradirajući i uvredljivi", upozorila je pravobraniteljica pozivajući se na Pekinšku deklaraciju te podsjetila na preporuku Vijeća Europe da se "koncept seksizma mora osuditi jednako kao i rasizam". Na raspravi o uvođenju ženskih kvota u novinarsku struku, ravnateljica Hine Branka Gabriela Vojvodić je kazala da se "pitanje žena u medijima ne može promatrati odvojeno od položaja žena  općenito, iako je u pitanju specifična struka". Smatra da kvote, o kojima se govori i prilikom predstavljanja stranačkih lista za izbore, "jesu neko rješenje, ali ne trajno jer da prisile nikada  ne funkcioniraju dugoročno".

Iako broj novinarki u redakcijama nije malen, u upravljačkim strukturama medijskih kuća zaostaju za svojim kolegama, a kada je riječ o novinskim kolumnama i komentarima njih potpisuje svega sedam posto novinarki, dok ostalih 93 posto potpisuju muškarci. Izvješće pravobraniteljice ju nije iznenadilo, kazala je šefica Hine, ali je "šokirana" podatkom da su na ukupno 290 fotografija (2 posto od ukupnog broja), muškarci ili žene prikazani bez glave i s fokusom na neki dio tijela, pri čemu se žene na taj način prikazane u 94 posto slučajeva . Govoreći o svom iskustvu kazala je da se susrela s praksom kojom su se neki mediji bavili njezinim "bračnim i spolnim životom", uključujući i njezinu djecu.

Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir je kazala da u privatnim medijima zagovara usvajanje nekog oblika samoregulacije čime bi se stremilo na uspostavi ravnoteže između muškaraca i žena,  s tim da bi to trebalo donijeti u suradnji sa sindikatima koji djeluju u tim medijima.  "Na taj bi način možda napravili neki pomak", kazala je Petir. Također je upozorila i na problem prekarnog rada žena u medijima. Ksenija Kardum, direktorica informativnog programa Nove TV je kazala da će "privatni poslodavci vrlo teško pristati na odredbu o kvotama", napomenuvši da je u njezinoj TV kući "taj omjer u korist žena". "Nitko nije biran po spolu", kazala je Kardum.

Zastupnik u EP-u Tonino Picula vrlo zabrinjavajućim smatra podatak da je više od 50 posto stanovništva, a to su žene, "zakinuto" i dodaje da "nikada nije razumio diskriminaciju po spolu". "To je najveća skupina koju se može diskriminirati", kazao je Picula, navodeći podatak da je od 18 milijuna zaposlenih u IT sektoru u EU, svega 17 posto žena te da nema žene na čelu niti jedne središnje banke u članicama Unije. "Žena mora voditi cijeli niz bitaka da bi se probila", kazao je Picula.

Sudionici panela su se složili da je jedan od velikih problema žena u medijima suočavanje s diskriminacijom po dobi, tj. kada se prijeđe određena dob. Posebice se to odnosi na voditeljice na televizijama te u medijima nisu neuobičajeni naslovi "Prešla 40-u, izgleda fantastično".

Voditeljica Ureda EP-a u Hrvatskoj Violeta Staničić, bivša novinarka za bugarske i američke medije, je kazala da "žene moraju biti glavni protagonisti u medijskim kućama". Europarlamentarci će na idućem plenarnom zasjedanju u Strasbourgu koje počinje drugi tjedan o zastupljenosti žena u medijima te rodnim stereotipima raspravljati s Michaelom Šojdrovom (EPP, Češka), odgovornom za izvješće o ženama u medijima u EU-u. Naime, čak 70 posto novinarskih i komunikacijskih diploma u EU-u, ali istovremeno samo 40 posto radnih mjesta i 30 posto upravljačkih pozicija otpada na žene. Manjina su među televizijskim voditeljima vijesti i izvjestiteljima (37 posto), a još veća manjina (24 posto) među stručnjacima i komentatorima kojima se daje medijski prostor. Zastupnici Europskog parlamenta stoga traže od EU-a, država članica i medija da bolje promiču ravnopravnost spolova među zaposlenima u medijskoj industriji. 

Bandiću i Štromaru ruže za Dan žena nosile - žene dijelili ih na ulici Bandiću i Štromaru ruže za Dan žena nosile – žene Crno brdo sudu europske unije Europska komisija podnijela dvije tužbe protiv Hrvatske radnik Zabrana zapošljavanja Hrvati još nisu jednaki s ostalim građanima Europske unije

VIP izdvaja za Vas

  • reborn:

    Koja je točno poanta tih statističkih brojki, da su žene diskriminirane? Ili bi možda te brojke trebalo staviti u kontekst... Primjerice, na estradi se nalazi veći postotak žena u odnosu na muške - da li je proporcionalno veći interes medija ... prikaži još! onda diskriminatoran, ili bi bilo diskriminatorno da medijski interes nije proporcionalan broju žena na estradi? Ili pitanje ljepote - ako je poznato kako žene statistički troše puno više novaca na kozmetičke preparate od muškaraca, da li je onda tržište diskriminatorno ako se toj skupini obraća više nego muškarcima? Gospodarstvo - sljedeća tema - da li su žene diskriminirane što se uz njihovo gospodarsko djelovanje ne vezuju značajnije afere i gospodarski kriminal, pa posljedično se ni ne pojavljuju u odgovarajućim (uglavnom negativno) intoniranim člancima? Ili vječito pitanje mirovina - da li je diskriminatorno što žene idu ranije u mirovinu od muškaraca, a statistički gledano doživljavaju veću starost od muškaraca, pa posljedično puno dulje "uživaju blagodati mirovine"? Da li se ta neravnoteža u odnosu muškaraca i žena smatra diskriminacijom? Još jednom - poanta ovog istraživanja je da pravobraniteljica kroz priču o ugroženosti prikaže opravdanost svog postojanja i opravdanost isisavanja novaca iz državnog proračuna, a ne da se realno prikaže situacija u Hrvatskoj. Poruka svim ženama - ne mjerite se s muškarcima, vi ste jedinstvene i jednakovrijedne samim svojim postojanjem, a ne tek kada vas pravobraniteljica uspoređuje sa muškarcima.