Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 79
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
INSORE 2023 i simpozij agronoma

Trebamo zelene inovacije i učinkovito korištenje resursa

storyeditor/2023-02-14/PXL_120223_98265828.jpg
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
1/11
15.02.2023.
u 08:29

Opasno je hrvatsku ekonomsku sigurnost bazirati samo na dvije osjetljive djelatnosti - turizam i poljoprivredu, upozorio je prof. Grgić

U poljoprivredno-prehrambenom sektoru ogroman je potencijal za proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije. No da bi se na održiv način zadovoljile energetske potrebe u proizvodnji hrane uz manji ugljični otisak, a što će posljedično utjecati na jačanje otpornosti sektora, kao i gospodarstva u cjelini, potrebno je otkloniti prepreke i osigurati alate koji će mu pomoći da se lakše suoči s izazovima održivosti zbog sve veće globalne potražnje za energijom, rasta cijene energenata, geopolitičkih zbivanja, nedovoljne primjene energetski učinkovitih rješenja u sektoru, ali i europske zelene ambicije za smanjenjem utjecaja sektora na klimatske promjene. To su samo neke od poruka odaslanih s Međunarodnog samita o obnovljivim izvorima energije (INSORE 2023) te 58. hrvatskog i 18. međunarodnog simpozija agronoma koji se u organizaciji Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u partnerstvu s North East Renewable Energy Research Labom iz Indije i Fakultetom agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, te uz medijsko pokroviteljstvo Večernjeg lista do 17. veljače održava u Dubrovniku.

Hrana ili energija?

Registrirano je više od 500 sudionika s 329 radova iz 20 zemalja, a u fokusu su i rasprave o politikama održivog razvoja; implementaciji zelenih inovacija te novim izazovima u sigurnosti i samodostatnosti hrane, ulozi mikroorganizama i enzima u budućoj proizvodnji hrane, diverzifikaciji sektora obnovljivih izvora energije te industriji vodika...

EU je, podsjetimo, postavila cilj uspostave održivoga europskoga gospodarstva do 2050. godine, a pravila koja će se primijeniti trebala bi omogućiti ekonomski rast tako da se ne premaše resursi planeta i ne naruši ravnoteža ekosustava i kvaliteta okoliša općenito u čemu poljoprivreda i proizvodnja energije moraju biti u velikoj sprezi. Iz tog razloga dodatno se daje na važnosti upravo korištenju primarnih sirovina za proizvodnju hrane, koje se istovremeno mogu koristiti i za proizvodnju energije, rekao je dekan Agronomskog fakulteta Ivica Kisić.

12.02.2023., Hotel Vlamar Lacroma, Dubrovnik - Otvaranje Medjunarodnog samita o obnovljivim izvorima energije (INSORE 2023) te 58. hrvatski i 18. medjunarodni simpozij agronoma (SA2023) Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, upozorila je kako je nužna višesektorska podrška ako želimo pametno i učinkovito koristiti resurse koje imamo i postići potrebnu prilagodbu te prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo. Govoreći na temu izazova u sigurnosti hrane i ovisnosti o uvozu, Petir je kazala kako Hrvatska ima resurse za postizanje samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Jasno je da ne možemo biti u svemu samodostatni, no kada je riječ o mesu, mlijeku, voću i povrću, s kojima smo u deficitu, treba uložiti dodatne napore. Apsurdno je i da izvozimo pšenicu, a uvozimo gotove pekarske proizvode, no u tom je smislu, podsjetila je, napravljen iskorak i raspisan natječaj za sufinanciranje izgradnje silosa i skladišnih kapaciteta.

– Do 2027. hrvatskoj je poljoprivredi na raspolaganju više od 5 milijardi eura. Potrebna je transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost. Povećanje dodane vrijednosti sektora rezultirat će otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda. Poljoprivredno-prehrambeni sektor treba više proizvoda koji će biti prilagođeni specifičnim potrebama (npr. svježih proizvoda), potrošačima (praktičnih proizvoda ili gastro delicija) i tržištu (kružno biogospodarstvo) – smatra Petir. Naglašava da treba osigurati preradbene kapacitete za primarne poljoprivredne proizvode, više ulagati u tehnologije proizvodnje, jačati logističke i skladišne kapacitete, prijenos znanja, poticati diversifikaciju proizvodnje i naravno, prepoznavati potrebe tržišta i mogućnosti proizvođača.

Na pitanje kako osnažiti poljoprivrednu proizvodnju, s obzirom na novo programsko razdoblje ZPP-a, smanjenje upotrebe gnojiva, pesticida i općenito prelazak na ekološku poljoprivredu, Ivo Grgić, profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, kazao je kako pojam samodostatnosti znači "dobro korištenje raspoloživih proizvodnih resursa".

Hoteli bi domaće, ali...

Objašnjava kako u trenutačnim nepredvidivim okolnostima treba sačuvati postojeću proizvodnju uz razvitak drugih, manjih proizvođača. Fortenova je pak dobar primjer vertikalne integracije za koju se on zalaže, odnosno proizvodnju-preradu-prodaju koju čine poslovno povezani proizvođači – a i za ekološku proizvodnju koja je prilika za značajan dio hrvatskih proizvođača.

Koliko se domaćih proizvoda troši u hotelima u turizmu?

– Dovoljno. Ne smijemo zaboraviti da su hoteli profitni centri koji očekuju da imaju dovoljne, stalne i kvalitetne količine i cjenovno konkurentne proizvode što im najčešće ne može ponuditi nedostatna, usitnjena i neorganizirana domaća ponuda. Opasno je ako hrvatsku ekonomsku sigurnost baziramo na dvije osjetljive djelatnosti. Turizam se lako uruši u slučaju pandemija i/ili sigurnosnih ugroza, a poljoprivreda je pod ogromnim utjecajem klimatskih (ne)pogodnosti. Ta veza je bitna, ali u okvirima jakosti drugih djelatnosti – poručio je Grgić. 

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije