Gotovo polovica radnika u Europi, njih 49 posto, osjeća se potplaćeno. Nova, opsežna studija paneuropske HR tvrtke SD Worx, koja je ispitala 16.000 zaposlenika u 16 zemalja i 15 sektora, otkriva duboke podjele u percepciji plaća. A Hrvatska? Prema studiji, 58 posto radnika smatra da ne zarađuje koliko zasluže. Studija koju je objavio Euronews, baca svjetlo na "neugodne istine" europskog tržišta rada. Nizozemska ipak blista kao raj za zaposlenike sa 62 posto zadovoljnih svojim zaradama.
Ovi zaposlenici pokazuju se kao najnezadovoljniji u Europi, piše u studiji, naglašavajući kako se u regiji osjećaj nepravde prenosi generacijama. Većina Slovenaca (60%), Srba (59%) i Hrvata (58%) kaže da ne zarađuju koliko zaslužuju. Čak 74,7 posto slovenskih medicinara osjeća se potplaćeno, dok je europski prosjek u zdravstvu 56,5 posto. Ni u proizvodnji nije bolje. Čak 51 posto radnika u tom sektoru žali se na plaće. S druge strane, financije, građevinarstvo i administrativne usluge imaju najmanje pritužbi, manje od 45 posto.
Jedna od najintrigantnijih "neugodnih istina" za Hrvatsku dolazi iz rodne perspektive. Žene u Hrvatskoj češće od muškaraca izvještavaju o osjećaju nepravde, razlika u percepciji zadovoljstva plaćama iznosi čak 11 postotnih bodova u korist muškaraca. To stavlja Hrvatsku na treće mjesto u Europi po percipiranoj rodnoj nejednakosti, iza Finske (14 bodova) i Norveške (12,4). "Možda iznenađujuće, Finska pokazuje najveću razliku u ispunjenju plaća između muškaraca i žena", navodi studija.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima jednu od najmanjih razlika u plaćama između spolova u EU – samo 7,4 posto. To je suprotno percepciji, gdje žene osjećaju duboku nepravdu, dok se u stvarnosti bore za ravnopravnost u kontekstu ukupno niskih plaća. U usporedbi, Njemačka ima četvrtu najveću stvarnu razliku (17,6 posto), ali percepcija tamo je gotovo jednaka (53,8 posto zadovoljnih muškaraca u odnosu na 54,4 posto žena).
A što se tiče poslodavaca, oni tvrde da 64 posto njih nudi poštene plaće. U Velikoj Britaniji i Irskoj razlika prelazi 20 bodova, gdje poslodavci misle da su heroji, a radnici da su žrtve. Belgija i Nizozemska vode u zadovoljstvu (više od 60 posto), dok Rumunjska iznenađuje trećim mjestom (58 posto). Sektorske "crne liste" vode slovenski zdravstveni radnici (74,7 posto), njemački ugostitelji (73 posto) i švedski edukatori (72,7 posto). Nizozemska dominira "bijelim" sektorima, administrativni radnici imaju samo 14,5 posto pritužbi, a komunalni službenici (električari, vodoinstalateri) 17 posto. Samo 35 posto europskih firmi priznaje problem, a u Finskoj – gdje je jaz stvaran (16,8 posto) – to je čak samo 25 posto.
Otvori KEKS Pay
Kapitalizam i eksploatacija naša svagdašnja....da bi manjima imala više mora se uzeti od većine koja ima manje. Nema više radničke države i radničkih prava i zakona o udruženom radu da radnika štiti.