Okrugla je, 20. obljetnica pogibije junaka Domovinskog rata, Damira Tomljanovića – Gavrana. Na samu obljetnicu pogibije ustanovio sam da je Tomljanoviću nanesena nepravda u nekim sredstvima javnog informiranja, posebno u radijskoj emisiji koja bi upravo po nazivu i sadržaju javnost trebala podsjetiti na važne događaje hrvatske i svjetske povijesti. Naime, Hrvatski radio na 1. programu emitira hvalevrijednu emisiju „Dogodilo se na današnji dan“ u trajanju blizu deset minuta, točnije „Radiokalendar, emisija koja nudi odabir događanja kroz povijest koja su se dogodila na taj dan i svojim značajem zaslužila da ih se prisjećamo i o njima govorimo“. Ipak, unatoč tome što je 17. veljače bila okrugla obljetnica pogibije heroja Domovinskog rata, ta emisija nije mu pružila pažnju. Na taj dan emisija je obilježila 149. obljetnicu rođenja velikana hrvatskog pjesništva Silvija Strahimira Kranjčevića. Uredništvo je potom evociralo spomen na tri događaja ratne tematike, nevezane uz hrvatsku povijest: potonuća podmornice koja je 1864. godine torpedom prva potopila neprijateljski ratni brod u američkome građanskom ratu. Smrt Onoga Koji Zijeva, odnosno indijanskog poglavice Geronima 1909. godine bila je treća obrađena tema. Posljednja je, pak, bila izbijanje kratkotrajnoga Kinesko-vijetnamskog rata 1979. godine.
Postavlja se pitanje: po čemu su potapanje podmornice i izbijanje jednoga od neprekidnih sukoba u dalekoj Aziji važnije teme od pogibije Damira Tomljanovića – Gavrana? Ponajviše intrigira nejasnoća zbog čega je važniji spomen na 105. Obljetnicu smrti od upale pluća jednoga poraženoga indijanskog poglavice od informacije da je na taj dan, prije 20 godina, poginuo istinski junak Domovinskog rata, koji je za života u svojoj brigadi ušao u legendu i štoviše poginuo kao zapovjednik cijelog sektora obrane Velebita, izviđajući prema neprijateljskim položajima?
Iz tog razloga, iz nevjerice radi li se o velikom previdu ili namjernoj amneziji, odlučio sam napisati članak o životu i pogibiji Damira Tomljanovića – Gavrana. Prepuštam čitatelju Vojne povijesti da sam odluči je li Tomljanović uistinu nedovoljno važna ličnost moderne hrvatske povijesti u toj mjeri da od državnih medija bude zanemaren na okruglu obljetnicu pogibije. Priznajem da me dvojba o uzrocima brisanja sjećanja na Tomljanovića na neki način još uvijek intrigira, jer logika govori da su upravo namjerna nezainteresiranost i amnezija savršene metode kojima se postiže najbolji rezultat, naravno ako je cilj potisnuti sjećanje na Domovinski rat. Nažalost, i mi koji se bavimo vojnom poviješću, napose Domovinskim ratom, vrlo se često susrećemo s tom neobičnom pojavom.
Sa zavišću promatramo koliki značaj nacionalnoj i vojnoj povijesti pridaju druge države, dok se u Hrvatskoj sve više na margine potiskuju mogućnosti za analiziranje ne tako davnoga krvavog rata. Intencija od medija nametnute te u političkim i interesnim skupinama prisutne „zaboravnosti“ svodi priču na tezu kako je Domovinskog rata besmisleno prisjećati se, jer je on sam po sebi bio besmislen. Stoga se nerado govori o agresiji i pobuni, već, ako se mora, onda se radije ratni sukob spominje kao produkt „loših politika“ u kojem su se, eto, dogodile neželjene stvari i zločini s obje strane, poput Vukovara, ali i operacije „Oluja“. Slijedom toga, odlučio sam provesti anketu ne bih li dobio uvid u razinu uspješnosti nametnute kolektivne nezainteresiranosti i amnezije na teme iz Domovinskog rata.
Više o tome pročitajte u novome broju Vojne povijesti koji je u prodaji za samo 19,99 kn
