Iako smjena dugogodišnjeg ministra obrane Sergeja Šojgua nije iznenađenje jer se spominjala kao mogućnost već dulje vrijeme, a i nedavna smjena njegova zamjenika zbog korupcije dodatno je to najavila, odabir kandidata za nasljednika sigurno je iznenađenje.
Naime, nakon više od dvije godine sukoba, koji je obje strane stajao teških žrtava, Putin je predložio Andreja Belousova, 65-godišnjeg bivšeg potpredsjednika vlade koji se specijalizirao za ekonomiju, da zamijeni svog dugogodišnjeg saveznika, Sergeja Šojgua (68), kao ministar obrane. Belousov, 65, diplomirao je na ekonomskom fakultetu moskovskog državnog sveučilišta 1981. s odličnim uspjehom. Obranio je diplomski rad na temu "Imitativni pristup modeliranju međusobno povezanih procesa formiranja i korištenja obrtnih sredstava". Belousov je 2000. imenovan izvanrednim savjetnikom ruskog premijera, a šest godina kasnije pridružio se ministarstvu gospodarstva kao zamjenik ministra. Od 2008. do 2012. bio je direktor odjela za ekonomiju i financije u vladinom aparatu, istih godina kada je Putin obnašao dužnost premijera.
Godine 2012. postao je ministar gospodarstva. Od 2013. do 2020. Belousov je bio savjetnik ruskog predsjednika. Od 2020. radio je kao prvi potpredsjednik vlade. Kada je premijer Mihail Mišustin obolio od COVID-19 2020., Belousov je nakratko preuzeo dužnost premijera dok Mišustinu nije bilo bolje.
VEZANI ČLANCI:
Kao visoki dužnosnik i član Putinova najužeg kruga, Belousov je pod sankcijama koje je uvela Ukrajina od 2022. zbog ruske invazije punog opsega. Također je sankcioniran od EU jer je pozivao ruske oligarhe da nastave surađivati sa sankcioniranim ruskim bankama i podupirao okupaciju Krima, a nalazi se i na američkom popisu sankcija protiv ruskog financijskog sektora. Belousov je dodan na popise sankcija u Japanu, Kanadi, Velikoj Britaniji i Australiji.
No, iako je Belousov iznenađenje, sam odabir ekonomista za funkciju ministra obrane, ističu analitičari, u ovom je trenutku logičan. Tu logiku iznio je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, govoreći o razlozima imenovanja Andreja Belousova za ministra obrane.
„Proračun ministarstva obrane i vojno-industrijskog kompleksa prije rata bio je oko 3%, a nedavno je narastao na 6,7%. To još nije kritična brojka, ali zbog poznatih geopolitičkih okolnosti postupno se približavamo situaciji iz sredine 80-ih kada je udio izdataka za vojno-industrijski kompleks u gospodarstvu bio na razini od 7,4%. Vrlo je važno integrirati gospodarstvo vojno-industrijskog kompleksa u gospodarstvo zemlje. Integrirati ga tako da odgovara trenutku. Danas na bojnom polju pobjeđuje onaj tko je otvoren za inovacije, otvoreniji za maksimalnu operativnu implementaciju. Stoga je prirodno da je u sadašnjoj fazi predsjednik odlučio da ministarstvo obrane vodi civil. I nije riječ samo o civilnoj osobi, već o osobi koja je vrlo uspješno vodila ministarstvo gospodarskog razvoja, koja je dugo bio pomoćnik predsjednika za gospodarska pitanja. I u prethodnom kabinetu ministara bio je prvi potpredsjednik vlade. Ministarstvo obrane mora biti apsolutno otvoreno za inovacije, za implementaciju svih naprednih ideja“, rekao je Peskov.
>>> FOTO Dan pobjede nad fašizmom: Diljem Rusije održane vojne parade
Analitičari ističu kako Belousov, bivši ministar gospodarstva za kojeg se zna da je vrlo blizak Putinu, dijeli viziju ruskog čelnika o ponovnoj izgradnji jake države, a također je radio s Putinovim vrhunskim tehnokratima koji žele više inovacija i otvoreni su za nove ideje. U 2017. ruski mediji isticali su da je Belousov jedan od dužnosnika koji su uvjerili Putina da su digitalna ekonomija i blockchain ključni za budućnost. Belousov je, također, odigrao važnu ulogu u nadgledanju ruskog programa bespilotnih letjelica koje imaju sve veću ulogu u ratu.
Ruski ekonomisti dosad su uglavnom uspjeli osigurati ekonomsku stabilnost i rast unatoč najstrožim sankcijama ikad nametnutim nekom velikom svjetskom gospodarstvu, iako su propusti ruske vojske razotkriveni na terenu nedugo nakon invazije.
"Prijedlog da se na čelo Ministarstva obrane imenuje jedan od glavnih sudskih ekonomista i glavni državni ministar u gospodarskom bloku može značiti da Putin planira dobiti rat s tvornicama obrambene industrije i međunarodnim tržištima", rekao je Alexander Baunov, bivši ruski diplomat koji je sada viši suradnik Carnegie Russia Euroazijskog centra.
“Dobitna strategija u ovom slučaju neće biti mobilizacija i proboji, već polagani pritisak na Ukrajinu nadmoćnom snagom ruskog vojno-industrijskog kompleksa i gospodarstva u cjelini, koje se, očito, treba natjerati da rade učinkovitije i za prvu liniju fronta i za pozadinu." – dodao je Baunov.
>>> VIDEO Vojna parada u Rusiji
S tim se slaže i Mark Galeotti, direktor konzultantske tvrtke Mayak Intelligence sa sjedištem u Londonu, koji je rekao je da je posao ministra obrane u Rusiji u vrijeme rata bio osigurati vojsci sve što joj je potrebno.
"U tom kontekstu, imati ekonomista, nekoga tko je govorio o potrebi da se velik dio gospodarstva u osnovi podredi potrebama obrambenog sektora, ima određenu dozu smisla. To je sada u biti posao financijskog administratora i Belousov može učini to", rekao je Galeotti.
Promjena će se vjerojatno smatrati pokušajem Putina da podvrgne obrambenu potrošnju većem nadzoru kako bi se osiguralo da se sredstva učinkovito troše nakon što su državni odvjetnici optužili Šojguova saveznika i zamjenika ministra obrane Timura Ivanova za uzimanje mita u vrijednosti od gotovo 11 milijuna dolara.
Smjena Šojgua označava najznačajniju rekonstrukciju vojnog zapovjedništva otkako su ruske trupe napale Ukrajinu prije više od dvije godine.
VEZANI ČLANCI:
„Teško je to nazvati „smjenom“ jer Putin u neku ruku ovako i pomaže Šojguu da ga makne sa fokusa. Oni i dalje ostaju dobri i ne treba sumnjati da on nastavlja karijeru u Kremlju u neposrednoj blizini Putina. Što se tiče novog ministra, radi se opet o kadru koji je izrazito blizak samom Putinu koji ima već dugu povijest suradnje s njim i zapravo će nastaviti politiku vođenja Ministarstva obrane kao ključnim sektorom ruske države. Nastavit će na sličan način pri čemu će se, ne treba u to sumnjati, pokušati dokazati na terenu sa aktivnostima koje bi išle ka nekom bitnom preokretu rata u Ukrajini. Ovo što sad gledamo, rusku ofenzivu oko Harkiva, možemo gledati kao neki Šojguov zadnji trzaj u kojem želi otići s nekim „Big Bangom“ .“ – rekao je za Večernji list vanjsko politički analitičar Denis Avdagić.
Ono što analitičari ističu je kako su i ove promjene zapravo samo nastavak imenovanja ljudi iz bliskog kruga Putina, u koji se teško probijaju nova lica.
„Mislim da je svima jasno da ne postoji tu neka stvarna stranačka struktura, to je šou jednog čovjeka, Putinova je to država već odavno i on apsolutno svime upravlja. On je jedini kojeg se oko svega pita i dok god on održava takvu strukturu moći gdje isključivo sam određuje i postavlja kadrove na ključne funkcije, koje su mu izrazito bliski, to se neće promijeniti. Mislim daje ovo sada Rusija koja je jedino usporediva sa Staljinovom vremenom i posve je jasno da i Putin ima određene emocije o Staljinu, te ga je, u neku ruku, i vratio u mainstream Rusije. I ključno je u svemu da Putin nema broj 2, i potrudio se da broj 2 ne postoji . Ako je neko mislio da je to Medvedev, on ga je uklonio dovoljno daleko da ne može biti broj 2.“ – zaključuje Denis Avdagić.
Putin, koji je ranije ovog tjedna položio zakletvu na svoj peti mandat ruskog čelnika, predložio je da Šojgu preuzme mjesto čelnika moćnog ruskog Vijeća sigurnosti. Trenutačno ga vodi Nikolaj Patrušev, bivši špijun i jedan od Putinovih najbližih savjetnika. Patruševa nova pozicija još nije objavljena.
>>> FOTO Počeo dvorski rat u Kremlju: Tko će preživjeti u novoj Putinovoj vladi
Šojgu je ruski ministar s najdužim stažom, preuzeo je vodstvo ministarstva obrane 2012. nakon što je bio ministar hitnih službi. Vodio je rusku vojsku kroz njezinu potpunu invaziju na Ukrajinu, koja je započela 2022. Kao ministar obrane Šojgu je bio zadužen za modernizaciju ruske vojske i vjerovalo se da ima izravan pristup Putinu, idući s njim u redovite lovove i ribolov u Sibiru. Šojguova popularnost u Rusiji porasla je nakon nezakonite aneksije Krima 2014. godine, za koju je zaslužan da je orkestrirao.
No, našao se pod žestokim kritikama zbog ruskog vojnog nazadovanja nakon invazije u veljači 2022., kao i zbog svoje nesposobnosti da iskorijeni raširenu korupciju koja i dalje muči vojsku. Što je najdramatičnije, Šojgu je bio prisiljen braniti se od oružane pobune vođe Wagnera plaćenika Jevgenija Prigožina, prošlog ljeta, koji je pozvao na njegovo uhićenje. Čini se da je Šojguov položaj oslabio prošlog mjeseca kada su sigurnosne službe uhitile spomenutog njegovog dugogodišnjeg pouzdanika Timura Ivanova, zamjenika ministra obrane, i optužile ga za korupciju.
>>> VIDEO Bombardiranje
Na papiru, nedjeljna reorganizacija postavlja Šojgua na poziciju koja se službeno smatra višom od njegove uloge u ministarstvu obrane, što neki promatrači smatraju potezom Putina koji omogućuje njegovom starom savezniku da spasi obraz. Valerij Gerasimov, načelnik ruskog Glavnog stožera i netko s praktičnijom ulogom kada je u pitanju vođenje rata, ostat će na dužnosti.
Putin je ostavio i Aleksandra Bortnikova i Sergeja Nariškina, šefove Federalne sigurnosne službe (FSB) i Vanjske obavještajne službe (SVR), na njihovim mjestima. Sergej Lavrov, bivši ministar vanjskih poslova zemlje, također će ostati na svom poslu, priopćio je Kremlj.
>>> FOTO/VIDEO Totalna ludnica na zagrebačkom Trgu! Fanovi dočekali Baby Lasagnu u apsolutnoj euforiji
Korupcija u Rusiji ? Dajte molim vas, pa tamo je sve u rukama radnika, samo ne znam od kud privatan kapital vlastodržaca, al dokuči ti to našim Rusofilima