Prilično se zagužvalo nakon što su se odvjetnici u ime Marka Perkovića Thompsona pohvalili da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu protiv novinarke Danke Derifaj Mikulaš, snimatelja Petra Janjića i susjeda Branka Miodraga zbog kaznenog djela narušavanja nepovredivosti doma. Tereti ih se da su u kolovozu 2021. za potrebe snimanja emisije Potraga, neovlašteno stupili na Thompsonovu terasu, narušivši time nepovredivost doma njegove obitelji. HND je priopćio da je to prvi slučaj nakon gotovo tri desetljeća da DORH podiže optužnicu protiv novinara zbog postupanja za obavljanja profesionalnog zadatka, pa su to stavili u kontekst lex AP-a i glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, kao još jedan udar na krhke medijske slobode u Hrvatskoj. Zabrinutost je izrazila i Mreža SafeJournalists, kako prenosi Indeks.hr, čije priopćenje potpisuju novinarska udruženja iz Hrvatske, Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Kosova. Dakle, iz bivše Jugoslavije nema jedino Slovenije. Sigurno se ne bi toliko prašine diglo da se nije radilo o upadu na Thompsonovu nego na terasu nekog anonimusa. Tome u prilog govore i komentari kako su nakon povijesnog koncerta Thompsonov lik i djelo dobili zaštitu vladajuće elite.
Danka Derifaj Mikulaš je novinarka koja zaslužuje podršku ne samo struke nego i šire javnosti, ali to treba činiti na objektivno prihvatljiv način. Pogotovo bi profesionalna udruženja novinara radi vlastite vjerodostojnosti trebala voditi računa da se i njihovi komentari trebaju temeljiti na činjenicama.
Kazneni progon za "narušavanje nepovredivosti doma" po Kaznenom zakonu pokreće se na prijedlog, a ne po službenoj dužnosti. Dakle, Općinsko državno odvjetništvo u Splitu nije moglo samoinicijativno postupati već isključivo na pisani prijedlog oštećenika. Marko Perković i njegova obitelj mogli bi i povući prijedlog pa bi u tom slučaju ODO u Splitu moralo odustati od kaznenog progona. Ako je postupanjem okrivljenika ostvareno obilježje kaznenog djela za koje je stavljen prijedlog za kazneni progon, državno odvjetništvo ne može odbiti postupanje. Stoga je neprimjereno i pretjerivanje što HND proziva DORH da nakon tri desetljeća kazneno progone novinare. I nisu novinari prvi doznali za optužnicu, nego odvjetnički ured Višić&Višić koji zastupa obitelj Marka Perkovića, a koji su medijima poslali priopćenje.
Kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma i poslovnog prostora čini "tko neovlašteno prodre u tuđi dom ili poslovni prostor ili zatvoreni ili ograđeni prostor koji pripada tom domu ili poslovnom prostoru...". Novinarska ekipa RTL-a i predstavnik stanara uz pomoć ljestava popeli su se do terase i preko ograde stupili na krov iznad zgrade u kojoj žive Thompsonovi susjedi, ali očigledno je taj prostor uređen u funkciji Thompsonova doma, a ne zgrade ispod. Kazneni zakon ne daje mogućnost državnom odvjetniku da odbije postupanje ako netko ostvari obilježja kaznenog djela zato što je netko postupao u javnom interesu, pa su i zbog toga promašene protunovinarske insinuacije na račun DORH-a. O toj će okolnosti sud voditi računa, pri ocjeni protupravnosti postupanja novinarske ekipe te pri eventualnom odmjeravanju kazne. Trebat će provesti test razmjernosti i nužnosti novinarskog postupka. Jedno od pitanja bit će i predstavlja li ograđena terasa na koju je pristup moguć samo preko ljestava "dom" odnosno je li to privatan prostor koji u kaznenopravnom smislu uživa zaštitu? Koju je to informaciju od javnog interesa novinarska ekipa RTL-a otkrila ili mogla otkriti šećući se po Thompsonovoj terasi, a do koje nisu mogli doći na drugi način? Jedina relevantna informacija je snimka sporne terase. Je li zbog toga bilo nužno penjati se ljestvama i preskakati ogradu? Novinari su predvođeni predstavnikom stanara, koji je i sam druga strana u privatnom sporu, smatrali da se penju na krov njihove zgrade, a ne na terasu u vlasništvu Thompsona, premda su znali da je to bit spora, po ishodu kojeg može biti presuđeno i da je to Thompsonova terasa. Kao što je vidljivo iz opisa kaznenog djela nije bitno tko je vlasnik privatnog prostora već je ključno je li prostor u koji je netko ušao nečiji dom, dakle prostor u posjedu vlasnika, podstanara ili korisnika po nekoj drugoj pravnoj osnovi. Tim se kaznenim djelom ne štiti vlasništvo već privatnost prostora u kojem netko živi, stanuje i koristi ga bez obzira na pravnu osnovu. I policija mora imati opravdani razlog za ulazak u nečiji privatan prostor. U protivnom ako službena osoba u obavljanju službe ili javne ovlasti "neovlašteno prodre u tuđi dom" propisana je stroža kazna, do tri godine zatvora. Novinarka i snimatelj nisu službene osobe, premda su kao žrtve kaznenog djela prijetnje izjednačene u tretmanu sa službenim osobama.
Ako novinari u javnom interesu mogu učiniti što je i ekipa RTL-a znači li to onda da recimo aktualna kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda treba strepiti kako bi neka novinarska ekipa uz pomoć ljestava ili krana mogla doći na njihov balkon kako bi u javnom interesu izmjerili dimenzije tog navodno nelegalno proširenog balkona? Ili bi novinarske ekipe mogle zanemarujući tuđu privatnost upasti na bilo čiju terasu, dvorište, lođu ili balkon, jer su nošeni navodnim javnim interesom? Ili je to u ovom slučaju iznimno moguće jer je riječ o domu kontroverznog Marka Perkovića koji vodi privatan spor sa susjedima? Perković je nedvojbeno javna osoba i nesporno je da postoji javni interes u vezi s bizarnim sporom, ali to ne znači da on i osobito njegova obitelj nemaju pravo na zaštitu privatnosti u svome domu.
Bez obzira tko je vlasnik ili suvlasnik sporne terase, odnosno radi li se o terasi ili krovu, ili i terasi i krovu, odnosno je li Thompson uzurpirao taj prostor ili nije, ključno je pitanje je li to u kaznenopravnom smislu dom obitelji Perković u kojem oni žive i koriste ga te stoga uživaju pravnu zaštitu. Sjetimo se kako je predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin u kampanji podučavala da je pravo na dom jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Nepovredivost doma propisana je i Ustavom, a i europska Konvencija propisuje da svatko ima pravo na zaštitu svog privatnog i obiteljskog života, pa i doma. Javna vlast neće se miješati u ostvarenje tog prava, osim ako je u demokratskom društvu to nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. U znanstvenom radu baš kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, prof. dr. sc. Aleksandre Maganić o praksi Europskog suda za ljudska prava i pravu na dom, među ostalim navodi se: "Pozivati se na pravo na dom može i osoba koja je u stanu živjela godinama, bez ikakve pravne osnove (Brezec protiv Hrvatske, zahtjev br. 7177/10, presuda od 16. travnja 2002.), ili osoba koja je živjela u stanu koji je iznajmio netko drugi ((Prokopovich protiv Rusije, zahtjev 58255/00, presuda od 18. studenog 2011.).
U presudi Općinskog suda u Dubrovniku Ps 20/2018 obrazloženo je da dom predstavljaju i prostorije, soba te zajednički hodnik i kupaonica s WC-om "jer je dom činjenični, a ne pravni pojam i ne ovisi o definicijama danim u domaćem pravu, pa dom u krajnjoj liniji može biti primjerice i kamp kućica, poslovni prostor i dr, ako ga pojedinac opravdano smatra svojim domom i koristi ga kao dom".
To što je prošlo četiri godine od događaja, okolnost je koja ne ide na štetu već ide u korist optužene novinarke, snimatelja i predstavnika stanara. Kako je riječ o jednom od najlakših kaznenih djela za koje se može izreći kazna do godine zatvora, zastara kaznenog progona nastupa šest godina nakon spornog događaja. Dakle, preostale su dvije godine pa s obzirom da se radi o troje optuženika lako je moguće da se kazneni postupak okonča zastarom. Zato je Thompson taj koji bi trebao postavljati pitanje zašto je ODO u Splitu trebalo čak četiri godine za podizanje optužnice.
Već zbog toga ne može se ovaj slučaj uspoređivati sa slučajem novinarke Melite Vrsaljko jer ona nešto više od godinu dana iščekuje podizanje optužnice između ostaloga jer je u obavljanju novinarskog posla napadnuta u svome domu, premda bi i u tom slučaju trebalo utvrditi što je razlog tome da još nema državnoodvjetničke odluke, doduše ODO-a u Zadru. Uzgred, iz analize koju smo pisali prije četiri godine mogao se iščitati ovakav mogući rasplet.
FOTO Prodaje se cijelo selo u Hrvatskoj! Kvadrat četiri eura, u blizini je poznatog dvorca, skriveno u šumi
Otvori KEKS Pay
Doći na nečije privatno vlasništvo (makar bilo u sudskom sporu) hodati, snimati i kucati na prozore i vrata i plašiti malodobnu djecu je novinarski posao?! A da ljudi to isto krenu raditi Derifufljači? Od javnog je interesa i moglo bi se naći stotinjak "influencera" koji bi tako mogli svaki dan i noć.