Sukob između SAD-a i Irana ponovno se intenzivirao napadima na brodove u Perzijskom zaljevu i okolnim vodama. Američka vojska objavila je da je u subotu onesposobila dva tankera povezana s Iranom, dok je treći, prema njihovim navodima, potpuno uništen. Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) priopćilo je da su među metama bila dva tankera, od kojih se jedan nalazio u blizini otoka Kharg, glavnog iranskog terminala za izvoz nafte, dok je treći napadnut u Omanskom zaljevu. Prema američkim tvrdnjama, svi su brodovi bili dio „mreže u sjeni“ vrijedne više milijardi dolara, za koju Washington tvrdi da financira Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) i njezine regionalne saveznike, piše BBC.
Iran je potvrdio američke napade, ali je ubrzo objavio da je uzvratio. Iranski državni mediji navode da je IRGC napao šest brodova – tri plovila povezana sa SAD-om te tri naftna tankera koji su kroz Hormuški tjesnac plovili rutom koju Teheran smatra neovlaštenom. Američko Središnje zapovjedništvo tvrdi da su iranske snage ranije tijekom dana pokušale napasti američki nosač zrakoplova i razarač s navođenim projektilima. Prema njihovim navodima, američki su brodovi uspjeli izbjeći napade i nitko od američkih vojnika nije ozlijeđen. Američki ministar obrane Pete Hegseth uoči novih napada poručio je da će SAD odgovoriti na svaki iranski napad na američke brodove.
Video shows @CENTCOM strikes against three tankers
— Sal Mercogliano (WGOW Shipping) 🚢⚓🐪🚒🏴☠️ (@mercoglianos) September 5, 2026
1️⃣22 year old, 296,977 ton, Iran-flagged VLCC Downy (IMO 9218480) was struck in the stern with the intent of diabling its steering.
2️⃣26 year old, 159,681 ton, Iran-flagged Suezmax tanker Stark I (IMO 9171450) suffered a similar… pic.twitter.com/qFES3BnI1a
Napadi se događaju u trenutku kada je Hormuški tjesnac postao jedno od ključnih žarišta sukoba. Riječ je o uskom pomorskom prolazu između Irana i Omana koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i jedan je od najvažnijih svjetskih pravaca za transport energenata. Iran je, prema navodima BBC-ja, inzistirao na određenoj razini kontrole nad plovnim pravcem, a ranije je napadao brodove koji su koristili južnu rutu kroz omanske vode kako bi izbjegli plovidbu rutom uz iransku obalu. Unatoč tome, američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je Hormuški tjesnac „otvoren“, dok američka vojska pomaže brodovima koji koriste južnu rutu.
Naftni terminal na otoku Kharg posebno je važan za Iran. Prema dostupnim podacima navedenima u izvještaju, oko 90 posto iranske sirove nafte izvozi se preko tog otoka.Iranski državni mediji navode da u američkom napadu na tanker u blizini Kharga nije bilo poginulih. Posade dvaju napadnutih tankera u Omanskom zaljevu navodno su spašene čamcima za spašavanje. Jedan od brodova bio je prazan, dok je drugi prevozio naftu.
Najnoviji napadi uslijedili su dan nakon što je Trump sukob opisao kao „sitnicu“ i rekao da se radi o povremenim napadima. Američki predsjednik u subotu nije komentirao nove napade. SAD je prošle nedjelje ponovno pokrenuo napade nakon razdoblja relativnog zatišja. Washington je tada objavio da je pogodio dva raketna bacača za koja je tvrdio da su se mogli koristiti za postavljanje pomorskih mina u Hormuškom tjesnacu.
Nakon toga uslijedili su novi američki napadi, a Iran je uzvratio napadima na američke ciljeve u regiji, uključujući lokacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Kuvajtu i Jordanu. Dodatne napetosti izazvale su i tvrdnje o američkom napadu na svadbeno slavlje na jugu Irana, u kojem su, prema iranskim navodima, poginule najmanje četiri osobe, među njima i dvoje djece. Američki potpredsjednik JD Vance izrazio je sumnju u te tvrdnje, ali rekao da će SAD provjeriti navode.
Sukob je počeo širokom američkom i izraelskom vojnom operacijom protiv Irana 28. veljače. Iran je potom napao Izrael, američke baze i savezničke države u Perzijskom zaljevu, dok je Hormuški tjesnac praktički zatvoren za pomorski promet. Prije početka sukoba kroz Hormuški tjesnac prolazilo je oko 20 posto svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom, što objašnjava njegovu iznimnu važnost za svjetsko energetsko tržište.
Govor Željke Šikić iz Gospića