U dolini Vuke kod Bogdanovaca i u samome Vukovaru 1970. godine sniman je hollywoodski film “Romansa konjokradice” , a u njemu su glumile zvijezde kao što su Yul Brynner, Jane Birkin i Eli Wallach. Početkom srpnja, 50 godina poslije, na istome tome mjestu, uz rijeku Vuku i prelijepu prirodu, bit će organizirano višednevno snimanje četvrte epizode igrano-dokumentarnog serijala “Vučedolske tajne” koji govori o životu Vučedolaca i o njihovoj kulturi. Radi se o epizodi koja nosi naziv “Život Vučedolca”, a koja će prikazati kako su prije 5 tisuća godina živjeli Vučedolci koji su po mnogo toga bili ispred svoga vremena. Zamišljeno je da se u toj epizodi prikaže jedan dan Vučedolaca od zore do sumraka, odnosno od rođenja do smrti.
– Ta epizoda dio je igrano-dokumentarnog serijala od pet epizoda “Vučedolske tajne” koji smo počeli snimati prije nekoliko godina. Želimo kroz serijal cijelome svijetu prikazati kako se živjelo nekada na Vučedolu i koja su bila njihova dostignuća, odnosno prikazati važnost vučedolske kulture koja se prostire na području 13 europskih država, kaže redatelj serijala Darko Puharić, inače vlasnik produkcije Design Studio D.
Širina vrata kao danas
Tijekom snimanja na spomenutoj lokaciji bit će okupljen veći broj glumaca i statista odjevenih po uzoru na to kako su se nosili Vučedolci. Bit će tu i običnih stanovnika tadašnjeg naselja, ali i lovaca, ribiča, keramičara, stočara… Kako bi slika bila potpuna, angažirani su i konjanici pa će se u cijelosti dočarati jedno obično naselje Vučedolaca. Puharić pojašnjava da je sve utemeljeno na znanstvenim činjenicama, odnosno saznanjima do kojih je tijekom istraživanja došao poznati hrvatski arheolog Aleksandar Durman koji već godinama istražuje na Vučedolu.
– Velika novost cijeloga serijala jest i to što će poznati hollywoodski glumac Armand Assante biti angažiran na serijalu. Naime, on će naracijom i opisnim dijelom pokriti sve epizode serijala. I činjenica da se jedan takav svjetski poznati glumac odlučio angažirati u projektu govori o kakvom se serijalu radi i koliko je važan, istakao je Puharić.
Prva epizoda serijala nosi naziv “Prapovijesna noć Venere i Marsa”, a govori o kolektivnoj ljudskoj žrtvi. Tijekom istraživanja na Vučedolu pronađene su kosti 8 pokojnika i uz njih posuda koja na sebi ima najstariji povijesni datum (9. ožujak 2889. godine prije Krista). Premijera te epizode održana je krajem 2018. godine i već je uvrštena u brojne festivale, a donijela je i prve festivalske nagrade. Druga epizoda nosi naziv “Vučedolska jarebica” i govori o kultnoj posudi s Vučedola koja je svima poznata kao vučedolska golubica. Njezina važnost je tolika da, kako kaže Puharić, zaslužuje i posebnu epizodu. Premijeru te epizode odgodila je pandemija koronavirusa. Treća epizoda nosi naziv “Noćno nebo” i ona je snimljena te se trenutačno montira. Četvrta epizoda bit će “Život Vučedolaca”. Peta epizoda nosit će naziv “Širenje vučedolske kulture”.
Sjedište te kulture bio je Vučedol, na svega par kilometara od Vukovara, koji je u to vrijeme imao 2-3 tisuće stanovnika i kao takav bio pravi megapolis tadašnjeg svijeta. Vučedolci su bili znatno ispred svoga vremena po brojnim dostignućima koja i danas fasciniraju istraživače. Puno toga prikazano je i u Muzeju vučedolske kulture koji je tijekom godina postao nezaobilazna vukovarska turistička destinacija. Tijekom istraživanja došlo se do spoznaja kako su Vučedolci živjeli u četverokutnim, nadzemnim stambenim kućama sagrađenim od kolaca i šiblja koje su bile oblijepljene ilovačom. Imale su svoja ognjišta, male kućne žrtvenike kao i posebne jame, odnosno podrume za spremanje zaliha. Zanimljivo je da je širina vrata u tim kućama iznosila 80 centimetara što je i današnji standard. Već tada Vučedolci su imali odvojene prostorije. Arheološka istraživanja pokazala su da su još prije 5000 godina Vučedolci rabili 26 različitih posuda dok su mnoge kasnije kulture upotrebljavale dvije ili tri. Ovo je prva kultura u kojoj svaka osoba ima tanjur za posluživanje hrane, dok su se dotada koristile zajedničke posude za hranu.
Radi trailere za Hollywood
Razlikovali su lijevu i desnu cipelu, a bili su pravi majstori kada je riječ o metalurgiji. Pratili su nebo i zvijezde i tako napravili najstariji indoeuropski kalendar Orion. Nalazi vučedolske kulture pronađeni i na nekim jadranskim otocima.
– Upravo zato je i tolika važnost ovoga serijala. O vučedolskoj kulturi do sada nije bilo snimljenih dokumentarnih filmova i upravo zato sve radimo na najvišoj svjetskoj razini. Vodimo brigu o svakome detalju. Protekle smo tri godine snimali na lokalitetu i u muzejima u Zagrebu, Sarajevu, Vinkovcima, Osijeku i Vukovaru. Dvije i pol godine radili smo na vizualizaciji naselja u 3D prikazu i napravili smo potpunu arhitektonsku rekonstrukcija kuća, kao i Megarona, prvog hrama ljevača, i to sve na znanstvenim osnovama i interpretaciji prof. Aleksandra Durmana, rekao je Puharić.
U projekt se kao producent uključio i Vukovarac Goran Dragaš i njegova tvrtka Infrasound, inače poznat po snimanju trailera za hollywoodske filmove. Govoreći o serijalu, Dragaš kaže da im je cilj serijal “Vučedolske tajne” plasirati na razne platforme širom svijeta kako bi bio što gledaniji, a govori da mu je nevjerojatno da nikada nije snimljen dokumentarac o Vučedolu i vučedolskoj kulturi.
