Hrvatska liječnička komora očekuje da će do kraja siječnja izdati oko 300 potvrda za odlazak liječnika na rad i školovanje u inozemstvo. Prosječna dob liječnika je 37 godina, što znači da ostajemo bez kadra koji se nalazi u najproduktivnijem životnom razdoblju. Školovanje jednog liječnika, samo tijekom studija, državu stoji oko 300.000 kuna, a kad se tome dodaju godine specijalizacije i redovnog obrazovanja, lako se može izračunati da je odlaskom 300 liječnika u samo sedam mjeseci izgubljeno više stotina milijuna kuna.
– Nedostatak liječnika je globalni problem. Migracija iz siromašnijih zemalja u bogatije prisutna je desetljećima, a zbog toga u nekim državama dolazi do velikog nedostatka liječnika, tako da se ugrožava zdravstvena zaštita stanovništva – ističe prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik HLK-a. Poznat je, kaže, “poljski sindrom” kada je gotovo svaki šesti liječnik, nakon ulaska u EU, napustio zemlju.
Potpišite kolektivni ugovor
– Komora još od 2005. upozorava na nedostatak liječnika u nas i na opasnost da se to pogorša ulaskom u EU. To se sada događa. Liječnici žele bolje uvjete rada i života. Bojim se da će ova događanja oko kolektivnog ugovora i organizacije rada u smjenama i turnusima još više utjecati na odluku da se posao zatraži izvan Hrvatske. Zato podržavamo zahtjev da se potpiše strukovni kolektivni ugovor i da se uvjeti rada doktora poboljšaju – navodi prim. dr. Minigo.
Voditeljica Odjela za stručno-medicinske poslove Komore prim. dr. Katarina Sekelj-Kauzlarić prikupila je i analizirala podatke o liječnicima koji su tijekom srpnja i kolovoza zatražili potvrde za odlazak, a prema njima najbrojniji u skupini su liječnici bez specijalizacije, zatim kirurzi te anesteziolozi i internisti.
Za dežurstvo subotom 644 €
– Među njima je broj mladih doktora medicine koji predugo čekaju specijalizaciju i zapošljavanje na neodređeno najveći i oni u dobi od 26 do 30 godina napuštaju zemlju – navodi prim. dr. Sekelj-Kauzlarić. Od srpnja većina liječnika odlazi u Njemačku, Švedsku i Norvešku, čije su agencije za zapošljavanje bile najprisutnije na našem tržištu. Liječnik koji je tek završio studij medicine u prvoj godini zarađuje u Njemačkoj oko 4000 eura mjesečno bruto radeći 42 sata tjedno, bez dežurstava i prekovremenih sati, a najvišoj platnoj grupi pripadaju liječnici koji imaju više od 12 godina specijalističkog staža i pripada im 6685 eura mjesečne plaće.
Dežurstvima se taj iznos znatno povećava, ovisno o platnoj grupi liječnika, ali i o tome je li riječ o dežurstvu nakon kojeg liječnik mora uzeti slobodan dan ili, primjerice, o subotnjem dežurstvu koje je financijski vrlo atraktivno (644 eura) jer je nedjelja ionako neradni dan. Hrvatska je liječnička komora tek od 1. srpnja 2013. postala nadležna i za izdavanje potvrda o kvalifikacijama koje su potrebne u zemljama Europske unije, ali i priznavanje stranih kvalifikacija za rad u Hrvatskoj. Otkako smo ušli u EU, svakog mjeseca odlaze 44 liječnika, jednako kao i u cijeloj 2012. Neki žele doći raditi baš u Hrvatsku.
– Zanimanje za rad u nas pokazuju zasad najviše naši državljani koji su se nalazili u inozemstvu, a žele se vratiti kako bi otvorili privatne ustanove, ponajviše na obali. Državljanima trećih zemalja zanimljivi smo jer je standard u našoj domovini ipak veći nego u njihovoj – navodi prim. dr. Katarina Sekelj-Kauzlarić.
>>Uvesti porez na nezdravu hranu i police za bogate
>>Štrajk u mirovanju: Situacija u zdravstvu loša je zbog loše zdravstvene politike
Glavno je da naš ministar prosipa okolo demagogiju svakodnevno...zapravo nije on kriv jer rezultati njegova rada su jedna velika nula...krivi smo mi koji ga držimo...u zdravlje!!!