Sud Europske unije je u svojoj jučerašnjoj odluci o nenadležnosti u tužbi Slovenije protiv Hrvatske zbog navodnog kršenja europskih zakona bio više nego jasan: poručio je objema državama da se dogovore kako će riješiti granični spor. Slovenska interpretacija da je Sud kazao kako je granica utvrđena i da je arbitražna odluka valjana te da je Hrvatska mora prihvatiti i provesti, jednostavno je kriva. Da je Sud zaista to utvrdio, ne bi pozvao na dogovor o granici jer bi to pitanje smatrao već riješenim.
Dokazi za takvo objašnjenje nalaze se članku 109., ključnom dijelu presude koji glasi: Zaključak o nenadležnosti ne utječe na obveze da obje države lojalno surađuju na pronalaženju konačnog pravnog rješenja sukladnog međunarodnom pravu, kao i da okončaju međusobni spor koristeći bilo koji način njegova rješavanja. U članku 106. pak navode kako “nije sporno da, kako je u osnovi istaknuo i nezavisni odvjetnik u točki 164. svog mišljenja, arbitražna odluka nije provedena”.
VIDEO Istarskim ribarima o prvim kaznama iz Slovenije za ribolov u Savudriskoj vali
Međunarodno, a ne europsko pravo
Odluka Suda o nenadležnosti ima još jednu pravnu posljedicu. Tom je tužbom Slovenija iscrpila sve pravne mehanizme i mogućnosti jednostranih tužbi protiv Hrvatske na bilo kojem od međunarodnih sudova. Naime, rješenje spora se i dalje može tražiti na sudu – bilo da je riječ o Sudu EU, ali po drugoj osnovi, ili na nekoj drugoj instanci, kao što je Međunarodni sud u Haagu, ali s bitnom razlikom. Naime, pravila nalažu da se slučaj može pokrenuti samo ako su obje države suglasne u tome. Ukratko, bez privole Hrvatske, Slovenija više ne može računati na sudsko rješenje spora.
Odluku Suda na hrvatskom jeziku – budući da je to bio radni jezik spora – u samo nekoliko minuta pročitao je predsjednik Suda EU Koen Lenaerts.
Sud EU nije nadležan za odlučivanje u sporu između Slovenije i Hrvatske, ali te države, prema članku 4. europskog ugovora, trebaju uložiti lojalne napore i pronaći konačno rješenje ovog spora u skladu s međunarodnim pravom. Sud je prihvatio mišljenje nezavisnog odvjetnika Suda EU, Estonca Priita Pikamäea, smatrajući da su prigovori Hrvatskoj zbog kršenja prava EU akcesornog (sporednog) karaktera u odnosu na navodno hrvatsko kršenje obveza iz arbitražnog sporazuma, odnosno da su povrede prava EU akcesorne u odnosu na pitanje utvrđivanja granice između dviju država. Time je sud potvrdio hrvatsko stajalište da spor nema veze s europskim, već s međunarodnim pravom.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je poziv Hrvatske na dijalog i pronalaženje bilateralnog rješenja. On će se danas susresti sa svojim slovenskim kolegom Marjanom Šarecom na sastanku prijatelja kohezije u Portugalu. Odluku Suda proglasio je pobjedom hrvatskih argumenata istaknutih u prigovoru nenadležnosti, istaknuo je kako se u presudi utvrđuje da arbitražna odluka nije provedena, pa je pozvao Sloveniju da “prestane poduzimati jednostrane mjere uz zajedničku granicu koja nije konačno određena”, te posebice na “prestanak neovlaštenog postupanja i kažnjavanja prema hrvatskim ribarima”.
– Čim Slovenija to prestane činiti, Hrvatska će odustati od prije poduzetih recipročnih mjera na koje je prisiljena zbog jednostrane odluke i postupanja Slovenije – istaknuo je te dodao kako želi poslati poruku da smo zrele i prijateljske države i narodi, a da problem koji postoji nije tako velik da bi trebao sve ove godine opterećivati naše odnose.
FOTO 'Čišćenje bez granica' - ronioci iz Hrvatske i Slovenije čiste podmorje Savudrijske vale
Janša: Nepotrebno trošenje novca
Jučerašnja je odluka još jedan poraz Slovenije u sporovima s Hrvatskom pred međunarodnim sudištima. Slovenija je već izgubila spor oko stare devizne štednje Ljubljanske banke i spor zbog izbrisanih pred Europskim sudom za ljudska prava, kao i arbitražni spor oko nuklearke Krško, a u svim tim predmetima morala je platiti milijunske odštete. Još je aktivan jedan slovenski spor protiv Hrvatske, onaj pred Europskim sudom za ljudska prava zbog potraživanja Ljubljanske banke od hrvatskih dužnika.
Slovenska politika razočarana je jučerašnjom odlukom suda u Luxembourgu, a posebno osebujno tumačenje ponudio je šef diplomacije u tehničkoj vladi i bivši premijer Miro Cerar, koji je i najodgovorniji za slovensku tužbu. Cerar, naime, inzistira da je, zapravo, europski sud jasno potvrdio slovensko stajalište da je arbitražna odluka na snazi i da je Hrvatska mora implementirati, ustrajavajući na tezi da Hrvatska krši europski pravni red, na što će Ljubljana i dalje stalno podsjećati.
Presuda, tvrdi Cerar, nije pravna pobjeda Hrvatske, a Ljubljana će, kaže, nastaviti “pravni pritisak na Hrvatsku”. To ukazuje na to da bi Slovenija mogla nastaviti blokadu hrvatskog pristupa OECD-u, kao i dovesti u pitanje hrvatski pristup Schengenu, iako su joj sada, nakon ove presude, argumenti još slabiji. Po njegovim riječima, Slovenija nema razloga za brigu jer je pravo na njezinoj strani, a cijena što ju je Slovenija platila za tužbu – 300-400 tisuća eura – nije visoka za takvo mišljenje Suda EU.
I slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je potpisao arbitražni sporazum, podsjeća da je Slovenija uspjela riješiti sva otvorena pitanja sa susjednim zemljama, osim s Hrvatskom. “Hrvatska još nije spremna poštovati preuzete obveze, iako će se to prije ili kasnije dogoditi”, uvjeren je Pahor koji tvrdi da presuda europskog suda obje države poziva na implementaciju arbitražne odluke. Slovenski premijer Marjan Šarec kazao je kako “nije baš pravo vrijeme da u Hrvatskoj otvaraju pjenušac, morat će prije ili kasnije shvatiti da trebaju poštovati arbitražnu presudu”.
Šef slovenske opozicije Janez Janša, koji bi se uskoro mogao vratiti na čelo slovenske vlade, na Twitteru je slovensku tužbu protiv Hrvatske opisao kao “nepotrebno trošenje novca poreznih obveznika”.
Ne možemo se mi nikad dogovoriti jer bilo kakav dogovor traži kasnije 2/3 zastupnika u oba parlamenta za ratifikaciju, a to je posve bez izgleda - naime, u žiži slovenskih aspiracija je more, a tu smo mi na crti sredine Piranskog zaljeva, a oni su ispred Umaga. Po prvi put bi se ispred obale jedne države prostiralo teritorijalno more druge države - što se kosi s temeljnim načelom pripadnosti (obalnog) mora kopnu, ali oni uprli svom silinom baš u to i takvo rješenje. Tako da iluzorno uopće o tome raspravljati, arbitražne metode su zauvijek odbačene (čak mislim da je SLO kompromitirala i arbitražu u globalnim razmjerima jer su pokazali kako se potkupljuju suci i vodaju na večere), oni nikad neće pred sud OUN u Den Haagu jer znaju da ih tamo čeka crta po sredini zaljeva, eventualno 2/3 da dobiju kao neki maks - i tu se završavaju "morske sanje" Slovenije. Tako da će sadašnje stanje potrajati još desetljećima i desetljećima...