Prije godinu dana Hrvatska je postala članicom Europske unije. Od toga dana temeljna prava i slobode Europske unije primjenjuju se na svakog hrvatskog državljana, uključujući slobodu prekogranične trgovine robama i uslugama te slobodu kretanja cijelom Unijom. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji donijelo je određene promjene i izazove, ali prije svega koristi i prilike za poboljšanje svakodnevnog života u Hrvatskoj. Na primjer, od 1. srpnja 2013. troškovi roaminga sniženi su – Hrvati bi trebali plaćati manje od petine iznosa koji su prije plaćali za telefonske pozive unutar Europske unije.
Prijedlog Komisije o “povezanom kontinentu” od 2016. godine nastavit će smanjivati troškove potrošača, jačati njihova prava te im povećati mogućnost izbora. Uskoro će biti prihvaćena i nova pravila o pravima putnika u prijevozu. To znači da, bez obzira na to kamo i kako putujete, imate jasna prava, uključujući i slučajeve kašnjenja ili otkazivanja. Direktiva o pravima potrošača potpuno je stupila na snagu. Hrvatski građani sada imaju jednaka potrošačka prava kao i svi drugi građani Europske unije. Kampanja koju ću pokrenuti na jesen bit će usmjerena posebice prema hrvatskim potrošačima kako bi oni osvijestili svoja prava i učinkovito ih iskoristili.
U ovim vremenima moramo osigurati da je svaka kuna potrošena na najbolji način. Nažalost, prva godina Hrvatske u Europskoj uniji bila je obilježena i financijskom i gospodarskom krizom, koja je posljednjih godina pogodila i Hrvatsku i ostatak Unije. U posljednje vrijeme postoje ohrabrujući znakovi da je najgora kriza iza nas, ali pred nama su još brojne zadaće – posebice stvaranje perspektive za nezaposlene. Kao i druge države članice, Hrvatska prolazi kroz nužan proces gospodarskih reformi i restrukturiranja. To je težak i katkada bolan proces. Ali Hrvatska nije sama. Ima potporu Europske unije, a može imati koristi i od iskustava drugih država članica.
Proračun Europske unije za sljedećih sedam godina, koji je prihvaćen 2013., namijenjen je rastu i ulaganjima. Na raspolaganju su povećani iznosi za inovacije i infrastrukturu, uključujući u sektorima prometa, energetike i telekomunikacija, koji su od velike važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Hrvatska će na raspolaganje dobiti otprilike jednu milijardu eura godišnje. Ako ih dobro iskoristi, većina ovih sredstava može pomoći reformama i preustroju hrvatskog gospodarstva, koje bi moralo ponuditi nova i kvalitetna radna mjesta, perspektivu malim i srednjim poduzećima te općenito ojačati poduzetništvo i investicije u sektorima rasta. U proračun Unije uključena je i Inicijativa za zapošljavanje mladih, s gotovo osam milijardi eura namijenjenih borbi protiv nezaposlenosti mladih diljem Europske unije. To će omogućiti nezaposlenim ljudima mlađima od 25 godina dobivanje zaposlenja, nastavak obrazovanja ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od nastupanja nezaposlenosti.
Unija kroz Fond za prilagodbu globalizaciji s oko milijardu eura financijski može pomoći hrvatskim građanima koji su izgubili posao zbog posljedica znatnih globalnih i strukturnih promjena na tržištu. Nadalje, Unija kroz Fond solidarnosti s oko pola milijarde eura može pomoći onima koji su pogođeni velikim prirodnim katastrofama. Dakako, Europska unija mnogo je više od proračuna. Pravila “bankarske unije” sada su potpuna. Da bi se spriječila nova financijska kriza, banke su sada pod znatno jačim nadzorom nadležnih javnih tijela. Porezni obveznici više neće morati plaćati za pogreške banaka već će to morati činiti same banke ako ponovno dođe do poteškoća.
Revidirana pravila o financijskim uslugama osigurat će da banke služe interesima i potrebama potrošača. Proljeće je donijelo razarajuće poplave u Hrvatskoj, ali također u BiH i Srbiji, a nedavno i u Bugarskoj. Neki su tragično izgubili živote, mnogi su izgubili sredstva za život. Brza reakcija Europske unije i njezinih država članica na žurne potrebe pogođenih područja ojačala je europsku solidarnost. Dugoročna ponuđena podrška upućuje na čvrst angažman i u budućnosti. Proces europskih integracija donosi šire koristi i za regionalnu stabilnost. Pregovori o pristupanju Crne Gore i Srbije od neizmjerne su važnosti, a odluka o davanju Albaniji statusa kandidata za članstvo pokazuje duboku predanost tom procesu. Iskreno se nadam da će Makedonija, kao i Bosna i Hercegovina, ubrzo uhvatiti korak s ostalima jer bi to zasigurno koristilo i olakšalo njihove unutarnje reforme. Mnogo izazova je pred nama: u Hrvatskoj moramo vratiti gospodarski rast, a unutar Europske unije ojačati demokratski legitimitet uz istodobno osiguravanje stabilnosti na vanjskim granicama. Naši napori moraju se nastaviti na temeljima postavljenima ove godine.
s ovom vladom nema perspektive....