Požar koji je sredinom kolovoza zahvatio područje Omiša svojim je razmjerima i brzinom širenja značajno odstupao od uobičajenih požara otvorenog prostora, ocijenio je Slobodan Kocijan, jedan od vještaka koji su sudjelovali u istraživanju Kornatske tragedije.
Kocijan je o požaru govorio u emisiji RTL Direkt, a intervju je objavio Net.hr. Posebno je upozorio na potrebu boljeg planiranja evakuacije i redovitog provjeravanja planova kako bi se u sličnim situacijama građani mogli pravodobno skloniti na sigurno. „Zadnjih godina i već dosta godina ljeti uvijek imamo požare otvorenog prostora, veće ili manje, koji su se redovno mogli gasiti, uz veće ili manje napore. Ovaj požar je jako odstupao od dosadašnjih, osim onoga na Kornatu“, rekao je Kocijan.
Osvrćući se na postupanje tijekom požara, Kocijan je ocijenio da planovi evakuacije u Omišu nisu bili dovoljno dobri. „Da je kvalitetno bio rađen plan, evakuacija bi bila brža, znalo bi se tko što treba raditi“, rekao je. Osim planova evakuacije, prema njegovim riječima, potrebno je povremeno revidirati i procjene ugroženosti od požara. Time bi se trebalo utvrditi jesu li se promijenile okolnosti, jesu li negdje smanjene mjere zaštite od požara ili se povećala opasnost, a potom prema novim okolnostima donijeti i odgovarajuće mjere.U takvim postupanjima, dodao je, trebale bi sudjelovati sve službe uključene u sustav sigurnosti, među kojima su policija, hitna pomoć i vatrogasci. Kocijan smatra i da se u slučaju velikog požara građane mora pravodobno upozoriti na potrebu evakuacije.
Na pitanje je li se u slučaju omiškog požara trebao aktivirati Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), odgovorio je potvrdno. „Po mom mišljenju, trebao je biti da ljudi odmah shvate da se moraju evakuirati, a ne čekati da im požar takoreći dođe do dvorišta i onda početi bježati. Onda je već kasno jer su ceste zakrčene“, rekao je.
Govoreći o neuobičajenom ponašanju požara, Kocijan je izdvojio kombinaciju vremenskih i vegetacijskih uvjeta. Prema njegovoj procjeni, početak godine obilježilo je dugo kišno razdoblje zbog kojeg je vegetacija snažno bujala. Nakon toga uslijedilo je sušno razdoblje, tijekom kojeg se ta vegetacija osušila. „Kad je planulo, imalo je što gorjeti i to je onda veliki požar jer je velika količina biljnog materijala koji gori, a dodatno je bila bura koja je požar brzo prenosila“, objasnio je.
Kocijan je objasnio i kako izgleda utvrđivanje uzroka požara. Prvi je korak, prema njegovim riječima, pronalazak centra požara, nakon čega se na tom području traže tragovi koji mogu ukazati na njegov uzrok. To mogu biti tragovi ljudske aktivnosti, tehnički kvarovi, rad strojeva, električne instalacije ili drugi materijali koji su mogli izazvati požar. Kao moguće tragove naveo je i ostatke roštilja, cigarete, dalekovode, ali i predmete u kojima bi mogli biti pronađeni tragovi zapaljivih tvari.
Na pitanje može li se, ako nema tehničkog uzroka, zaključiti da je požar izazvao čovjek, Kocijan je odgovorio da tada treba razmatrati ljudsko djelovanje. „Ako se utvrdio centar požara i nijedan tehnički uzrok požara nije bio – rad strojeva, struje, zapaljivih tvari ili boca koja bi kao leća djelovala – onda drugo ne preostaje nego ljudsko djelovanje“, rekao je. Ipak, naglasio je da iz toga nije moguće automatski zaključiti je li požar namjerno podmetnut ili je do njega došlo nepažnjom. „A je li nepažnja, nehat, ne mogu reći“, kazao je.
Otvori KEKS Pay
