Razorno nevrijeme koje je pogodilo Zagreb i širu regiju sve je teže opisati kao rijetku pojavu koja se događa jednom u stoljeću. Stručnjaci upozoravaju da bi se ovakvi ekstremi u budućnosti mogli ponavljati znatno češće. Klimatske promjene, zagrijavanje mora i specifična kombinacija atmosferskih uvjeta stvorili su, kako navode, svojevrsnu "savršenu oluju" kakvu regija dosad nije bilježila. Atmosferski fizičar Branko Grisogono upozorio je u emisiji HRT-a da dosadašnje procjene o učestalosti ekstremnih pojava više ne vrijede. "Ta povratna vremena treba revidirati. Ono što je bilo jednom u 100 godina, očito ide ispod toga – i to vrijedi za sve više procesa", rekao je.
Sličan stav iznijela je i slovenska klimatologinja Lučka Kajfež Bogataj. "Ono što je nekad bilo jednom u 100 godina, u budućnosti će se događati možda svakih 10 godina", dodala je. Drugim riječima, ekstremni vremenski uvjeti postaju nova realnost. Oluja koja je pogodila Hrvatsku nije bila izoliran slučaj – prethodno je zahvatila i Sloveniju, posebno područja Kranja i Gorenjske, gdje su zabilježeni udari vjetra kakvi se ondje rijetko viđaju. "Ne pamtimo ovakve invazije. Udari su išli do 140 km/h, što je za taj prostor nezamislivo", istaknula je Kajfež Bogataj.
Regionalni razmjer oluje ukazuje na širi atmosferski poremećaj, a ne na lokalnu anomaliju. Prema Grisogonu, riječ je o složenom lancu događaja: od aktivnog sjevernog Atlantika, prodora hladnog zraka prema Sredozemlju, stvaranja ciklone nad Genovskim zaljevom, pa do dodatnog jačanja nad toplim Jadranom i utjecaja planinskih masiva poput Medvednice. Važnu ulogu odigrali su i planinski valovi te djelomična rezonancija atmosfere. Građani su primijetili kratke, ali vrlo snažne udare vjetra koji su dolazili u valovima, što dodatno potvrđuje složenost fenomena. Iako na pojavu utječe više čimbenika, znanstvenici sve češće ističu klimatske promjene kao ključni uzrok.
"Znanost pokazuje da je ljudski utjecaj najmanje 95 posto. Ovakav porast temperature nikada nije zabilježen u povijesti", rekla je Kajfež Bogataj. Dodatni problem predstavlja naglo zagrijavanje, osobito Sredozemnog mora, dok su temperaturne razlike između toplijeg juga i hladnijeg sjevera sve izraženije. Stručnjaci naglašavaju da se posljedice još uvijek mogu ublažiti, ali isključivo uz sustavan pristup i dugoročno planiranje. "Treba nam plan. Ne možemo djelovati stihijski. Moramo uvesti klimatski sigurnu gradnju", naglašava Kajfež Bogataj. To podrazumijeva otporniju infrastrukturu, prilagodbu urbanizma i nove građevinske standarde. "To nisu futurističke tehnologije, to je pitanje planiranja i političke volje", rekla je.
Grisogono upozorava i na nedostatak ključne institucije u Hrvatskoj. "U Hrvatskoj nedostaje klimatski centar koji bi objedinio podatke i vodio strategiju", rekao je. Bez takve koordinacije teško je planirati dugoročne mjere, osobito u političkom sustavu koji razmišlja u kratkoročnim mandatima. Unatoč sve učestalijim ekstremima, stručnjaci ističu da panika nije rješenje, a naglasak stavljaju na informiranje građana i bolje razumijevanje rizika. "Kad ljudi razumiju što se događa, lakše će se nositi s tim – i tražiti odgovore od politike", poručila je.
FOTO Izvanredno stanje u Zagrebu: Ovo je 200 fotografija kaosa
Otvori KEKS Pay
Stručljak Branko Grizogovno