Uz vijest o samoizolaciji prof. dr. sc. Krunoslava Capaka, treba spomenuti i najvažniju ovotjednu svjetsku vijest vezanu uz novi koronavirus i njime uzrokovanu bolest, a to je potvrđena korisnost u kontekstu smanjenja smrtnosti od COVID-19 koju donosi sintetski kortikosteroid deksametazon, jeftini i širokodostupni lijek, kako su to već utvrdili znanstvenici s Oxforda. Naš istaknuti znanstvenik prof. dr. sc. Nenad Ban s Tehničkog sveučilišta u Zürichu misli da smo od početka pandemije mnogo naučili o tome kako najbolje pomoći pacijentima oboljelima od COVID-19.
Dvije dobre strategije
– Zasad postoji jedan lijek i dvije relativno dobre strategije da se inhibira virus i ublaže simptomi. Trenutačno se potencijalni lijek Remdesivir koristi ograničeno u kritičnim slučajevima i ima indikacija da pomaže izlječenju od SARS-CoV-2. Taj lijek ciljano inhibira virusnu polimerazu koja kopira virusni genom. Druge dvije opcije su tretmani koji ne inhibiraju virus izravno nego ublažavaju simptome koje virusna infekcija može uzrokovati. Jedan od takvih, pokazalo se vrlo korisnih lijekova je antikoagulant heparin koji smanjuje šansu da bolesnici dobiju trombozu. Naime, COVID-19 često uzrokuje upalu žila i zbog toga se često primjećuje da bolesnici razviju ugruške krvi koji mogu uzrokovati plućnu emboliju ili začepljenje žila u srcu ili mozgu što uzrokuje infarkt ili moždani udar. Drugi takav, nedavno opisan, tretman je sa steroidom deksametazonom koji smanjuje upalne procese i ublažava prejaki imuni odgovor. Izgleda da je previše jaki upalni proces jedan od razloga zašto mnogi oboljeli od COVID-19 imaju ozbiljne respiratorne simptome. U tim situacijama, kod bolesnika koji imaju teški oblik bolesti i problema s disanjem, tretman s deksametazonom pokazao se korisnim – kaže dr. Ban, dodajući da takvi tretmani nisu čarobno rješenje jer će vjerojatno samo djelomično smanjiti smrtnost, ali neće izliječiti većinu pacijenata.
– Zasad se procjenjuje da će se uz tretman deksametazonom smrtnost smanjiti 30 posto, dakle umjesto 40 posto smrtnosti za ljude koji su na respiratoru, uz lijek smrtnost će biti oko 28 posto. Dakle, kombinacija eksperimentalnih lijekova koji ciljaju virus, heparina i steroida povećava šanse za ozdravljenje teško oboljelih. Međutim, ni jedan od tih tretmana neće biti koristan ljudima s blažim oblikom bolesti da brže prebole COVID-19 ili da se smanji mogućnost širenja – kaže naš znanstvenik.
U Americi se puno nade polagalo u hidroksiklorokin, no dr. sc. Mario Škugor s poznate Cleveland Clinic potvrđuje kako od njega nije bilo rezultata.
– Kako smo i očekivali, u Floridi, Arizoni i drugim državama SAD-a koje su se potpuno otvorile imamo porast broja slučajeva. Zasad su se pokazale korisnima terapije Remdesivirom (antivirusni lijek) i kortikosteroidima (protuupalni lijekovi). Plazma rekonvalescenata pokazala se djelomično korisna u jednoj studiji, ali ne primjenjuje se široko. Hidroksiklorokin se ne preporučuje jer nije nimalo pomogao u nekoliko studija. Cjepiva su se počela testirati, ali nemoguće je predvidjeti rezultate i u kojem vremenu ćemo ih imati za široku upotrebu – kaže dr. Škugor.
Jedna jučerašnja vijest govori o još jednoj potvrdi da se u Europi novi koronavirus SARS-CoV-2 pojavio znatno prije nego što se dosad mislilo, odnosno čak u prosincu. Temeljem istraživanja otpadnih voda talijanskih gradova Milana i Torina, zaključili su da je u vodi ta dva grada bilo tragova koronavirusa još potkraj prošle godine, točnije, 18. prosinca. Kineski su dužnosnici potvrdili prve slučajeve također potkraj prosinca, u Italiji se službeno prvi slučaj pojavio sredinom veljače. Francuski su znanstvenici na jednom slučaju dokazali da je pacijent za kojeg se mislilo da boluje od upale pluća zapravo imao koronavirus. Na isti način kao u Italiji i znanstvenici u Španjolskoj utvrdili su da je koronavirus bio prisutan u Barceloni već u siječnju.
– Mislim da je to sasvim vjerojatno, mislim da nam se virus prikrao i da je cirkulirao dosta dugo i u Kini i u Europi prije nego što smo počeli testirati i službeno ga dijagnosticirati – navodi dr. Ban. Za mišljenje o trenutačnoj situaciji kod nas i pandemiji pitali smo još neke naše cijenjene stručnjake.
VIDEO: Dr. Gordan Lauc o koronavirusu
O virusu sada znamo više
Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, virusni imunolog iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu u Njemačkoj, osvrnuo se na protokole i mjere kada se pojavi sumnja u infekciju.
– Pri opravdanoj sumnji, potencijalno inficirane ljude se testira. Zemlje imaju različite kriterije što je to opravdana sumnja, znači kontakt sa zaraženim plus simptomi, samo kontakt, samo simptomi i slično tome. U Hrvatskoj je stopa zaraženih trenutačno vrlo niska – trebalo bi biti moguće testirati takve slučajeve, ali to ovisi o kapacitetima testiranja u Hrvatskoj te koje su preporuke – to je pitanje za kliničare u Hrvatskoj koji znaju situaciju na terenu i preporuke nadležnih institucija – rekao je dr. Čičin-Šain. Kazao je i kako su se i u Njemačkoj ljudi također opustili pa je do prekjučer broj novih inficiranih ostao nizak.
– Zadnja dva dana bilježimo porast, ali još nije jasno je li to nebitna statistička pogreška ili početak novog trenda. Bitno je da još nije jasno koje mjere doista djeluju i koliko opuštanja možemo podnijeti a da ne dođe do novog vala – poručuje naš znanstvenik. Kao i u našem prijašnjem tekstu ovaj tjedan, ugledni molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc iz Genosa smatra da ovaj porast broja pozitivnih nije dovoljan razlog za veću zabrinutost.
– Mislim da je ove nove slučajeve u Hrvatskoj, ali isto tako i u susjednim zemljama, važno staviti u kontekst današnje situacije. SARS-CoV-2 virus više nije novi i nepoznati virus jer su u proteklih nekoliko mjeseci provedena opsežna istraživanja i danas o tom virusu znamo puno više nego u ožujku. Isto tako znamo da je bolest COVID-19 koju taj virus izaziva manje teška i manje smrtonosna no što smo to mislili u ožujku. To jest, barem je u ljetnom razdoblju sigurno tako, dok za zimu još nismo potpuno sigurni, no i to ćemo uskoro znati gledajući što se događa na južnoj polutki. Imamo i obećavajuće rezultate da deksametazon znatno smanjuje smrtnost kod teško oboljelih pacijenata – kaže dr. Lauc.
Naš znanstvenik ističe kako sve to znači da ovaj virus iz kategorije opasnog i nepoznatog virusa koji moramo eliminirati ulazi u kategoriju virusa od kojih ljudi obolijevaju, a ponekad i umiru.
– Ni jedna zemlja, pa čak ni Kina koja ponovo poduzima drastične mjere, nije uspjela i neće uspjeti eliminirati virus i moramo se naučiti živjeti s njim. Isto tako, kako se čini da je COVID-19 bitno blaža bolest ljeti, mislim da nema nikakvog razloga za zabrinutost dok ne budemo imali barem stotinjak teških bolesnika u jedinicama intenzivna njege – rekao je dr. Gordan Lauc.
VIDEO: Alemka Markotić: Moguće je da se cjepivo za koronavirus proizvodi u Imunološkom zavodu
A što ako virus mutira čega se znanstvenici boje pa krene umirati 20% zaraženih.. onda cete isto govoriti.?. onda ne da ce se zatvoriti kafici nego Ce se sve zatvoriti i moći cete zaboraviti na zivot kakav ste do sad vodili