Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 27
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Kaos s dozvolama za rad

Strani radnici u labirintu zakona i agencija

storyeditor/2024-02-19/PXL_201223_107738495.jpg
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/4
21.02.2024.
u 18:02

Dok su tri građevinska radnika iz Nepala dočekala dozvolu za rad, već je prošla sezona. Poslodavac koji ima i klesarski biznis ipak im je dao posao. Sitne građe, prenosili su teške mramorne ploče i ubrzo se našli praznih džepova na ulici

Kaos. Tako se može opisati aktualno stanje sa zapošljavanjem stranaca na hrvatskom tržištu rada. Agencija za posredovanje pri zapošljavanju i ustupanje radnika u registru kojem se moraju prijaviti već je 645. Neke su već su i u stečaju i čekaju brisanje jer su plesale samo jedno ljeto, neke nisu počele s radom, a nekima je poslovno teže nego što su očekivale.

Tko je ugrabio najveći dio poslovnog kolača, bit će jasnije nakon predaje završnih poslovnih rezultata za proteklu godinu. Iz agencije Humble Hunters, čiji naziv na hrvatskom jeziku glasi Skromni lovci, otkrivaju da su ostvarili rast prihoda od 127 posto, s 4,4 milijuna eura u 2022. na 10 milijuna eura lani. I nisu presretni.

Plaćaju da dobiju posao

– Kada smo kretali u taj posao, računali smo da bi profitabilnost mogla biti i do 20 posto, a ispostavlja se da je između 4 i 5 posto – kaže Dejan Trojanski, uz Sandyja Protića suvlasnik Humble Huntersa, agencije koja surađuje s najvećim domaćim kompanijama među kojima su Valamar, Dalekovod, Jamnica i Hrvatska pošta. Uključeni su i u pripremu izmjena Zakona o strancima, koje bi aktualni kaos trebale urediti. Trojanski kaže da su se svi odjednom počeli baviti posredovanjem u zapošljavanju radnika, a mnogi ne poznaju zakonske odredbe i procedure. Nema prepreka da jučerašnji ugostitelj danas bez ikakvih posebnih uvjeta postane dobavljač stranih radnika.

POVEZANI ČLANCI:

– Mi poslodavcu pronalazimo i dovodimo radnika i za to uzimamo naknadu u visini jedne radnikove bruto plaće, a ako zapošljavamo visokokvalificirane stručnjake, naknada se penje i do dvije ili čak tri bruto plaće. No događa nam se da neke projekte izgubimo jer konkurencija ponudi posredovanje u zapošljavanju bez naknade što nije moguće – kaže Trojanski.

Ostavlja neodgovorenim pitanje je li moguće da takvi naknadu naplaćuju radniku. Da je praksa naplaćivanja radnicima da bi im se našao posao u Hrvatskoj moguća, natuknuo nam je Vanja Horvat, direktor agencije Profesio u vlasništvu Andrije Sesera i austrijske tvrtke Interseroh. Kaotično stanje na tržištu opisuje i Manuela Vukelić, vlasnica i direktorica Job Huntera (Lovac na posao), agencije koja posluje od proljeća 2022.

Vukelić nam je otkrila kako su tri građevinska radnika iz Nepala dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj jer su bila potrebna poslodavcu na poslovima zidara i tesara. Izdavanje dozvola trajalo je dovoljno dugo da je sezona građevinskih radova prošla pa više nije bilo posla za koji su dobili dozvole.

FOTOGALERIJA Nepalac otkrio kako živi u Hrvatskoj: 'Zimi je teško, ali zaradim dovoljno'

storyeditor/2024-02-19/PXL_201223_107738495.jpg
1/18

Poslodavac, koji uz građevinski ima i klesarski biznis izrade nadgrobnih spomenika, ipak im je dao posao. Prenosili su teške mramorne ploče i ubrzo zaključili da sa svojom sitnom građom, lakši od ploče koju moraju prenositi, oni taj posao ne mogu obavljati a da ne žrtvuju vlastitu kralježnicu. Poslodavac nije imao drugog posla za njih, a iz agencije koja je posredovala u njihovu zapošljavanju poručili su da više nisu nadležni. Tri su se radnika iz Nepala našla praznih džepova na hrvatskim ulicama, a Vukelić ih je zbrinula o svojem trošku i sada im traži novi posao.

– Tako ulažem u svoje buduće poslovanje. Agencijama u njihovim domovinama važno je poslati poruku da se brinemo o ljudima koje nam pošalju kako bi nam slali kvalitetne radnike – tumači Vukelić i dodaje da strani radnici sav novac koji zarade šalju u domovinu ne ostavljajući za sebe ni stotinjak eura pa ako nešto pođe po zlu, nađu se u situaciji da gladuju.

Petar Lovrić, vlasnik agencije Kadus, tumači da prema aktualnim propisima strani radnici koji ostanu bez posla za koji imaju dozvolu moraju u roku od 15 dana napustiti zemlju ili dobiti dozvolu za novi posao. – To je u tako kratkom roku nemoguće, a deportacija je skupa pa se svi prave da se to ne događa – kaže Lovrić dodajući kako je situacija još zamršenija ako su strani radnici zaposleni u agenciji, a poslodavcu su ustupljeni i dogodi se da ih poslodavac više ne treba.

POVEZANI ČLANCI:

– Prema Zakonu o strancima, ako im se ne izda nova dozvola za novi posao u roku od 15 dana, oni bi isto trebali biti deportirani, ali Zakon o radu, koji regulira ustupanje radnika, zabranjuje agenciji da im otkaže ugovor o radu ako ih poslodavac više ne treba – opisuje Lovrić.

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber tumači da je jednostavno osnivanje agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju dovelo do mnogo agencija "za jednokratnu upotrebu" koje obave jedan ili dva posla dovođenja ili ustupanja radnika i prestaju s radom. – Postupanja ovakvih agencija i njihovo neefikasno sankcioniranje u konačnici stvaraju reputacijski problem za ostale agencije koje dugi niz godina rade u Hrvatskoj na zakonit način – kaže Weber.

Trojanski tome dodaje da u drugim zemljama agencijski rad reguliraju državna tijela. – Morate zadovoljiti određene tehničke uvjete prije otvaranja agencije, polaže se bankarska garancija na minimum 30 tisuća eura i morate imati zaposlenu barem jednu visokokvalificiranu osobu koja je položila stručni ispit za rad u agenciji. Kod nas to ne postoji – kaže Trojanski.

Izmjenama Zakona o strancima propisat će se dodatni uvjeti za dobivanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sada, objasnio je Trojanski, da bi mogao zaposliti stranca, poslodavac mora imati najmanje jednog državljanina Hrvatske ili EU, odnosno Švicarske zaposlenog na neodređeno vrijeme najmanje šest mjeseci, a sada se to želi produljiti na godinu dana.

Za poslodavce koji žele zapošljavati strane radnike predlaže se novi uvjet prema kojem u posljednjih šest mjeseci ako je poslodavac pravna osoba, mora imati najmanje 10 tisuća eura prometa mjesečno, a ako je fizička osoba, najmanje 15 tisuća eura prometa u šest mjeseci. – Predlaže se i smanjenje omjera broja domaćih i stranih radnika tako da se na jednog domaćeg radnika može zaposliti šest stranih, a u deficitarnim zanimanjima osam stranih radnika – prenosi Trojanski.

Pomutnju na tržištu rada stvorio je podatak prema kojem je lani izdano 172.499 radnih dozvola za strance, a na mirovinski sustav prijavljeno ih je 90 tisuća. U MUP-u su objasnili da broj dozvola nije povezan s brojem radnika, već da je moguće da je za jednog radnika izdavano tijekom godine više dozvola budući da mora dobiti novu svaki put kada promijeni posao.

POVEZANI ČLANCI:

Izjednačiti plaće s domaćima

Izmjenama Zakona o strancima planira se ograničiti broj podnesenih zahtjeva za dozvolu za boravak i rad, sukladno veličini poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Iz MUP-a naglašavaju kako bi se provjeravale i podmirene obveze poslodavaca za sva javna davanja.

Kaos s dozvolama za rad doveo bi se u red produljenjem važenja dozvola za boravak i rad s jedne godine na dvije godine, takozvane "cjelogodišnje" dozvole za boravak i rad koje se izdaju na temelju mišljenja HZZZ-a produljile bi se s jedne na maksimalno tri godine, a dozvole za sezonske radnike na najviše devet mjeseci u razdoblju od godinu dana umjesto dosadašnjih šest mjeseci.

Trojanski smatra da je važno propisati i razdoblje nezaposlenosti za strane radnike. Tražit će se i propisivanje jednake plaće stranih i domaćih radnika.

Direktorica HUP-a Irena Weber zaključuje da bi bilo poticajno kada bi se ukinuo ili smanjio iznos retroaktivne naknade koju strani radnici moraju platiti HZZO-u za 12 mjeseci prije nego što su došli u Hrvatsku, što otprilike iznosi tisuću eura. – Druge države nemaju takve jednokratne retroaktivne uplate – kaže Weber.

VIDEO Najstariji frizerski salon u Hrvatskoj slavi sto godina postojanja

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije