Nakon posjeta Jordanu, Izraelu i palestinskim područjima u svibnju 2009. godine, u svom drugom putovanju na Bliski istok, kao što je to Sveta Stolica više puta spominjala, papa Benedikt XVI. 14. rujna posjetit će Libanon. Za dvodnevna posjeta sastat će se s mladima, vjerskim čelnicima, redovnicima i redovnicama. Osim kratkog susreta s političkim čelnicima, papa bi se trebao susresti i s vjerskim vođama nekršćanima te kratko posjetiti neke kršćanske crkve.
Glavno euharistijsko slavlje Benedikt XVI. služit će posljednjeg dana svog boravka, 16. rujna, te će tada objaviti apostolsku ekshortaciju, završni dokument s Biskupske sinode održane u listopadu 2010. godine i posvećene položaju kršćana na Bliskom istoku.
>> Projektili Hezbollaha već su spremni za napad na Izrael
>> 'Papamobil je već krenuo u Beirut'
Jako važan posjet
Koliko je posjet pape važan Libanoncima kada zbog sukoba u Siriji prolaze kroz tešku političku krizu, dokazuje i to da je Hezbollah, za razliku od prošlog puta kada je bojkotirao posjet pape Ivana Pavla II., pozvao svoje pristaše da masovno sudjeluju u svečanom dočeku. Naime, na dočeku u bazilici svetog Pavla u Harisi, poznatom svetištu Gospe Libanonske, bit će osobno i zamjenik glavnog tajnika Hezbollaha šeik Naim Kasem jer se ne zna gdje se nalazi glavni tajnik Nasrallah koji se zbog prijetnji skriva još od 2006. godine, od rata između Izraela i Hezbollaha.
Osiguranje boravka Pape Benedikta XVI. preuzet će ovog puta i Hezbollah, uz libanonsku vojsku i tajnu službu, te će svoje agente rasporediti uz cestu koja vodi od zračne luke do mjesta na kojem će papa biti smješten.
Hezbollah, koji danas predvodi libanonsku vladu, ne želi ništa propustiti slučaju. Angažirao je svoje najbolje agente u osiguranju pape jer strahuju od atentata koji bi mogli počiniti salafiti. Njihova je ideologija srodna Al-Qa'idinoj, a danas ih je u Libanonu mnogo. Za svog boravka u Libanonu, Benedikt XVI. sigurno će potaknuti temu o sve težem položaju kršćana na Bliskom istoku nakon Arapskog proljeća. Nažalost, u svim zemljana koje je dotaknulo Arapsko proljeće, glavna meta su kršćani koje optužuju da su uvijek na strani režima.
Ranjiva skupina
Poglavar maronitske crkve sa sjedištem u Libanonu, kardinal Butros al-Raai kazao je:
– Kada smo digli glas protiv američke invazije na Irak, svi su nas optužili da smo prodane duše Sadamu Huseinu. Mi smo samo htjeli zaštiti kršćane. Što se dogodilo nakon pada Sadamova režima? Više od milijun kršćana moralo je napustiti Irak. Tko bi ih tamo štitio? Nitko! Isto to vrijedi i za Egipat. Gledajte kako postupaju s njima! Ako izrazim zabrinutost zbog mogućeg pada sirijskog režima, to ne znači da podržavam režim predsjednika Al-Assada. Bojim se što će biti s nama kršćanima ako on padne – rekao je kardinal Butros al-Raai.
"Mi smo samo htjeli zaštiti kršćane." kolko sam ja skužio cijelu tu bajku posao bi mu trebao biti zaštititi sve ljude, il ovi ostali nisu vrijedni zaštite?!