Od početka ruske agresije na Ukrajinu sve se više strahuje od direktnog sukoba NATO-a i Rusije. U pitanju je poznati članak 5. Ugovora o Sjevernoatlantskom savezu u kojem stoji da će sve članice braniti svaki centimetar teritorija NATO članica. A aktiviranje tog članka prema Rusiji spominjalo se do sada nekoliko puta. Najviše nakon što je u Poljskoj pao projektil pri čemu su poginule dvije osobe, no ispostavilo se kako je riječ o protuzračnom projektilu ukrajinske vojske. Sličnih situacija je bilo još.
Prilikom pada nekolicine ruskih bespilotnih letjelica na rumunjsku stranu obale Dunava, a koje su srušene prilikom bombardiranja ukrajinskih luka. Protekli tjedan je jedan Shahed 136 pao i na moldavski teritorij, nakon što ga je prethodno pogodila protuzračna obrana ukrajinske vojske. Ukrajina nije članica NATO-a pa se samim time taj članak ne može direktno primijeniti na nju u ovom ratu, no prijetnja i dalje ostaje. Tako je proteklog tjedna Poljska digla svoje zrakoplove nakon što su ruski projektili došli na samo 18 kilometara od poljsko ukrajinske granice, ali su se projektili naglo okrenuli, koristeći takvo manevriranje za zavaravanje ukrajinske protuzračne obrane. A što u biti znači taj famozni članak 5. Ugovora o Sjevernoatlantskom savezu. On glasi:
>> FOTO/VIDEO 'Naši ljudi su kod kuće': Pogledajte emotivan susret oslobođenih ukrajinskih zarobljenika
„Potpisnice smatraju da se oružani napad na jednu ili više njih, u Europi ili Sjevernoj Americi, treba smatrati napadom na sve njih i zato se slažu da će u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, pozivajući se na pravo individualne ili zajedničke samoobrane iz članka 51 Povelje Ujedinjenih Naroda, pomoći potpisnici ili potpisnicama koje su napadnute, poduzimajući odmah, same i u skladu s drugim potpisnicama, korake koji se smatraju potrebnima, uključujući uporabu oružane sile, da bi povratile i održale sigurnost Sjevernoatlantskog područja.
Svaki takav oružani napad i mjere poduzete kao rezultat tog napada moraju se odmah prijaviti Vijeću sigurnosti. Takve mjere moraju se zaustaviti kada Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.“
Dakle, napad na jednu članicu tumačio bi se kao napad na cijeli savez. U slučaju napada, napadnuta zemlja članica se treba obratiti NATO-u sa zahtjevom za pomoći i definirati kakvu pomoć treba. Članice NATO-a zatim, svaka posebno, odlučuje o toj pomoći. Nema, dakle, trenutačnog uzvrata na agresora. O samom aktiviranju članka 5. članice Saveza moraju prije toga donijeti jednoglasnu političku odluku.
POVEZANI ČLANCI:
Dosad je članak 5. Ugovora o NATO-u aktiviran samo jednom - nakon terorističkih napada Al Kaide na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. godine. Tada je NATO taj napad proglasio napadom na cijeli Savez te su se članice NATO-a uključile u borbu SAD-a protiv terorista i Afganistana vojnom misijom NATO-a. S tim da je do napada na Afganistan došlo i na temelju mandata Ujedinjenih naroda.
Kao što je i vidljivo iz gore citiranog članka 5., svaka vojna reakcija NATO-a, temeljem tog članka, mora se prijaviti Vijeću sigurnosti i moraju su zaustaviti ukoliko Vijeće sigurnosti UN-a poduzme mjere koje rješavaju nastali problem u napadnutoj NATO članici. No i mimo direktne aktivacije članka 5. NATO je u nekoliko navrata poduzeo mjere kolektivne obrane, uključujući raspoređivanje raketa Patriot 2012. na sirijsko-turskoj granici te jačanje svojih snaga u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.
Ne postoji način da se vojno porazi nuklearna sila. Čak i ako je ekonomski uništite, i dalje je ona isto i ne možete joj ništa učiniti vojno a da i sebe ne uništite. Došli smo do toga da nam ljudidi koji su toga svjesni govore drugačije.