Mlijeko koje ujutro otvorimo za doručak, sok koji spremimo djetetu u torbu ili proteinski napitak koji popijemo nakon treninga dio su svakodnevice o čijoj ambalaži uglavnom ne razmišljamo. Važno nam je da proizvod bude siguran, da zadrži okus i kvalitetu te da ga možemo jednostavno ponijeti i čuvati. Kako kaže Alex Henriksen, generalni direktor Tetra Paka za Istočnu Europu, upravo ova praktičnost i funkcionalnost znakovi su da ambalaža dobro obavlja svoju funkciju. Iza ambalaže koju vidimo na polici nalazi se višeslojni sustav razvijen kako bi zaštitio hranu od punjenja do trenutka konzumacije.
– Najbolja ambalaža često svoju ulogu obavlja neprimjetno, u pozadini. Potrošači na policama vide višeslojnu kartonsku ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode, sokove, umake ili napitke biljnog podrijetla, no iza nje stoji pažljivo osmišljen sustav ambalaže za hranu čija je svrha zaštititi ono najvažnije, proizvod koji se nalazi unutar nje. Riječ je o višeslojnoj strukturi osmišljenoj kako bi štitila hranu od trenutka punjenja do konzumacije, očuvala okus i nutritivnu vrijednost te istodobno omogućila učinkovitu distribuciju i praktičnu upotrebu – objašnjava Henriksen.
Karton u takvoj ambalaži daje čvrstoću, polimerni slojevi osiguravaju nepropusnost i zaštitu od vlage, a kod aseptične ambalaže dodatna barijera štiti sadržaj od kisika, svjetlosti i drugih vanjskih utjecaja.
Hrana koja ne mora cijelim putem biti u hladnjaku
Posebnu promjenu u načinu distribucije lako kvarljivih namirnica, kako objašnjava Henrikson, donijela je aseptična tehnologija. Proizvod i ambalaža zasebno se obrađuju u kontroliranim uvjetima, a zatim spajaju u aseptičnom okruženju. Tako proizvodi poput UHT mlijeka, sokova, biljnih napitaka, vrhnja ili umaka mogu prije otvaranja dulje zadržati sigurnost i kvalitetu bez kontinuiranog hlađenja. Za potrošača je rezultat vrlo praktičan, no učinak takvog načina pakiranja proteže se mnogo dalje od kuhinjskog ormarića.
– Aseptična kartonska ambalaža značajno je promijenila način na koji se hrana može proizvoditi, distribuirati i konzumirati. Omogućila je da se mnogi tekući prehrambeni proizvodi prije otvaranja sigurno skladište dulje vrijeme bez hlađenja, čime je pridonijela široj dostupnosti sigurne i kvalitetne hrane. Proizvođačima i trgovcima istodobno je omogućila znatno veću fleksibilnost u upravljanju lancima opskrbe – ističe Henriksen i dodaje kako je to osobito važno kada proizvod putuje na veće udaljenosti ili do područja u kojima je održavanje neprekinutog hladnog lanca zahtjevno. Dulji rok trajanja može imati utjecaj i na smanjenje količine hrane koja se izgubi ili baci tijekom distribucije i prodaje.
Održivost nisu samo razgradivi materijali
Rasprave o održivosti ambalaže često se svode na pitanje od čega je pojedino pakiranje izrađeno. Henriksen smatra da takva usporedba daje samo dio slike. U procjeni okolišnog utjecaja treba uzeti u obzir nabavu sirovina, proizvodnju, prijevoz, skladištenje, zaštitu hrane i mogućnost ponovne uporabe materijala nakon što se ambalaža odbaci. Posebno je važna hrana koja se nalazi unutar pakiranja.
– Ako ambalaža ne ispuni svoju primarnu funkciju te se zbog toga hrana baci, utjecaj proizvodnje te hrane na okoliš može biti znatno veći od utjecaja same ambalaže. Upravo zato zaštita hrane ostaje u središtu razvoja održivije ambalaže. Potrebno je sagledati cijeli lanac vrijednosti, od načina nabave sirovina i pakiranja hrane do učinkovitosti prijevoza i skladištenja te onoga što se s ambalažom događa nakon upotrebe – kaže Henriksen.
Kod višeslojne kartonske ambalaže na ugljični otisak utječu i izbor sirovina, mala masa pakiranja te mogućnost učinkovitog slaganja i transporta. Ambalaža Tetra Pak uglavnom se izrađuje od kartona iz FSC certificiranih izvora, dok aseptična tehnologija dodatno smanjuje potrebu za energetski zahtjevnim hladnim lancem prije otvaranja proizvoda. Henriksen pritom naglašava da rezultat usporedbe ambalažnih rješenja uvijek ovisi o konkretnom proizvodu, udaljenosti prijevoza, energetskom miksu i lokalnoj infrastrukturi za recikliranje.
Od aluminijske folije prema barijeri na bazi papira
Jedno od područja na kojima Tetra Pak posljednjih godina intenzivno radi jest povećavanje udjela papira i materijala iz obnovljivih izvora u ambalaži. Posebna pozornost usmjerena je na razvoj papirnate barijere koja postupno može zamijeniti aluminijski sloj u aseptičnoj ambalaži. Tetra Pak i Lactogal 2023. godine predstavili su aseptičnu kartonsku ambalažu s barijerom na bazi papira koja sadrži približno 80 posto kartona. Prema podacima kompanije, time je udio materijala iz obnovljivih izvora povećan na 90 posto, a ugljični otisak ambalaže smanjen za 33 posto u odnosu na referentnu standardnu aseptičnu ambalažu s aluminijskom folijom. U kombinaciji s polimerima biljnog podrijetla udio obnovljivih materijala može dosegnuti oko 92 posto, uz daljnje smanjenje ugljičnog otiska, ovisno o vrsti ambalaže i referentnom rješenju. No ključni uvjet ostaje zaštita hrane.
– Nove materijale ne uvodimo samo zato što zvuče održivije. Svako novo rješenje za ambalažu prije svega mora zadovoljiti stroge zahtjeve u pogledu sigurnosti hrane, zaštite proizvoda i njegova roka trajanja. Inovacije poput barijera na bazi papira zato se razvijaju, testiraju i postupno uvode uz veliku pažnju. Cilj je povećavati udio papira i materijala iz obnovljivih izvora uz zadržavanje ključnih svojstava, od zaštite od kisika, svjetlosti i vlage do zaštite od vanjske kontaminacije – objašnjava Henriksen.
Promjene zahvaćaju i detalje poput čepova. Hrvatska tvrtka Stanić Beverages, primjerice, kako naglašava Henriksen, uvela je ambalažu Tetra Stelo Aseptic s više od 70 posto materijala biljnog podrijetla i neodvojivim čepom LightWing 30. U Španjolskoj je Tetra Pak s lokalnim proizvođačem hrane počeo testirati kartonsku ambalažu s čepom na bazi papira, čime je udio obnovljivih sirovina u pakiranju povećan na 87 posto.
Inovacije se razvijaju i u Hrvatskoj
Razvoj ambalaže prati i promjene prehrambenih navika. Sve je više proizvoda namijenjenih konzumaciji izvan kuće, pojedinačnih porcija i funkcionalnih napitaka, a proizvođači traže formate koji uz zaštitu proizvoda odgovaraju takvom načinu života. Henriksen kao jedan od domaćih primjera izdvaja suradnju s Vindijom, koja je postala prvi kupac u istočnoj Europi koji je za pakiranja pojedinačnih porcija uveo Tetra Prisma Aseptic Edge. U toj su ambalaži dostupni, među ostalim, i proteinski mliječni napitci 'z bregov.
– S proizvođačima hrane i pića surađujemo duž cijelog lanca vrijednosti, od tehnologija prerade i rješenja za pakiranje do digitalnih alata koji pomažu optimizirati učinkovitost proizvodnje, kvalitetu i sljedivost. Inovacije podrazumijevaju i razvoj ambalaže prilagođene današnjem načinu života. U budućnosti će tri prioriteta ostati zaštita hrane, povećavanje operativne učinkovitosti primjenom tehnologije i digitalizacije te kontinuirano unaprjeđenje rješenja za pakiranje – kaže Henriksen.
Tehnološki razvoj sve se više seli i u same proizvodne pogone. Prema podacima Tetra Paka, visoko automatizirana postrojenja mogu ostvarivati do 20 posto veću ukupnu učinkovitost opreme i do 45 posto manje otpada proizvoda u odnosu na tradicionalne pogone. Digitalne platforme poput Tetra Pak Factory OS-a objedinjuju podatke iz opreme i senzora te omogućuju praćenje potrošnje energije, vode i kemikalija te drugih pokazatelja proizvodnje u stvarnom vremenu.
Što se događa s iskorištenom ambalažom?
Život kartonske ambalaže završava na polici ili u kućanstvu samo ako se nakon uporabe ne uključi u odgovarajući sustav prikupljanja i recikliranja. Kada se pravilno odvojena ambalaža dopremi u specijalizirano postrojenje, papirna vlakna odvajaju se uz pomoć vode i mogu ponovno postati sirovina za proizvode na bazi papira. Preostala mješavina polimera i aluminija, poznata kao PolyAl, također se može ponovno koristiti, primjerice, u proizvodnji građevinskih ploča i trajnih plastičnih proizvoda.
No mogućnost recikliranja ambalaže sama po sebi nije dovoljna.
– Ambalaža se može reciklirati samo ako svaki dio sustava učinkovito funkcionira. Potrošači je moraju pravilno odložiti, sustavi prikupljanja prikupiti, sortirnice prepoznati i izdvojiti, a postrojenja za recikliranje moraju imati odgovarajuću tehnologiju. Istodobno mora postojati i potražnja za izdvojenim materijalima. Zato razvoj kružnog gospodarstva zahtijeva suradnju proizvođača ambalaže i hrane, lokalne samouprave, tvrtki za gospodarenje otpadom, reciklera i donositelja politika – naglašava Henriksen.
Prema njegovim riječima, Tetra Pak će tijekom sljedećih pet do deset godina u održive inovacije ulagati oko 100 milijuna eura godišnje, dok je tijekom 2025. u jačanje sustava prikupljanja i recikliranja uloženo 42 milijuna eura. Za Hrvatsku će važna promjena uslijediti od siječnja 2027., kada je predviđeno uključivanje kartonske ambalaže za napitke u sustav povratne naknade. Henriksen taj korak vidi kao priliku za povećanje količine prikupljenih materijala, uz daljnja ulaganja u sortiranje i recikliranje.
Budućnost održive ambalaže
Novi materijali, tanji slojevi, veći udio papira, učinkovitije tvornice i bolja infrastruktura za recikliranje razvijaju se paralelno. Na pitanje što će od svega toga najviše odrediti budućnost kartonske ambalaže za tekuće proizvode, Henriksen odgovara da je presudna suradnja tijekom cijelog ciklusa trajanja proizvoda.
– Novi materijali, bolja infrastruktura za recikliranje i ponašanje potrošača iznimno su važni, ali nijedan od tih elemenata ne može ostvariti svoj puni potencijal samostalno. Budućnost ambalaže za tekuću hranu ovisi o povezivanju svih faza, od razvoja proizvoda, prerade i pakiranja do logistike, prikupljanja i recikliranja. Najveće prilike vidimo u poboljšanju učinkovitosti cijelog sustava – kaže Henriksen.
U tome se, dodaje, mijenja i uloga samog Tetra Paka. Suradnja s proizvođačima hrane sve se više proteže od prerade i pakiranja do digitalnih tehnologija, upravljanja resursima i podataka iz proizvodnje. Ambalaža koju potrošač na kraju uzme s police tako je samo posljednja vidljiva karika mnogo šireg sustava čiji će se razvoj u godinama koje dolaze mjeriti istodobno sigurnošću hrane, učinkovitosti proizvodnje, dostupnošću proizvoda i mogućnošću da se vrijedni materijali nakon uporabe ponovno vrate u optjecaj.
Sadržaj nastao u suradnji s Tetra Pakom.