Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastali su se 8. kolovoza, a njihov susret mogao bi imati šire geopolitičke značenje za odnose Srbije s Ukrajinom, Rusijom i Europskom unijom.
Kako je u programu ukrajinskog 24 Kanala ocijenio Ivan Us, glavni konzultant Nacionalnog instituta za strateške studije (NISS), ključan interes Ukrajine u odnosima sa Srbijom jest potaknuti Beograd da se postupno udaljava od Moskve i približava Europskoj uniji. „Glavni interes ukrajinsko-srpskih odnosa krije se u tome da Srbija ne bude proruska država, da se postupno odvaja od Kremlja i time približava Europskoj uniji“, rekao je Us.
Prema njegovim riječima, upravo je europska integracija jedna od važnijih poveznica između Kijeva i Beograda. Tijekom susreta Zelenskog i Vučića istaknuto je da obje države podržavaju europski put jedna druge te da žele u budućnosti postati članice EU-a. Ukrajina već godinama otvoreno govori o svojoj želji da postane članica Europske unije. Srbija je, s druge strane, u procesu europskih integracija, no njezini bliski odnosi s Rusijom dugo su predstavljali jednu od prepreka na tom putu.
Us smatra da se odnos Beograda prema Moskvi postupno mijenja te da Srbija poduzima poteze kojima želi pokazati Bruxellesu da je spremna približiti se europskom bloku. Kao jedan od primjera izdvojio je srpsku vojnu pomoć Ukrajini. „Sjećamo se pojedinih koraka, primjerice kako su Srbi opskrbljivali Ukrajinu oružjem. U Rusiji su se tome vrlo snažno protivili, ali Srbija je to ipak radila“, kazao je Us.
Prema njegovoj procjeni, takvi potezi nisu bili nužno usmjereni samo prema Kijevu, već prije svega prema Bruxellesu. „To su već bili određeni signali, i to vjerojatnije ne Kijevu, nego Bruxellesu“, dodao je. Na taj je način, smatra Us, Beograd Europskoj uniji pokušavao pokazati da se kreće u smjeru koji je važan europskim državama – odnosno da, barem u određenoj mjeri, podržava Ukrajinu dok traje rat.
Stručnjak NISS-a smatra da se sada sve jasnije oblikuje zajednički interes Srbije i Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji. Prema njegovim riječima, između dviju država postoji prostor za konzultacije o tome što trebaju učiniti kako bi napredovale prema članstvu. „Danas se već jasno vidi želja obje države, Ukrajine i Srbije, da uđu u EU i postoji barem konzultativna suradnja o tome što treba učiniti kako bi na kraju zemlje ušle u Europsku uniju i oblikovale arhitekturu buduće ujedinjene Europe“, rekao je Us.
Pritom je upozorio da ni članstvo Srbije ni Ukrajine ne treba promatrati kao neposredan scenarij. Podsjetio je da se već vode rasprave o tome kada bi moglo doći do novog vala proširenja EU-a. Bivši predsjednik Europskog vijeća Charles Michel ranije je kao moguću godinu proširenja spominjao 2030. Ako bi se takav scenarij ostvario, smatra Us, i Srbija i Ukrajina mogle bi se nadati članstvu. Druga je mogućnost, dodao je, da se proširenje dogodi nakon završetka aktualnog proračunskog razdoblja EU-a, odnosno oko 2033. godine. „Ako to doista bude tako, možda se tada i Srbija i Ukrajina mogu nadati članstvu u EU-u. Možda će to biti nakon završetka aktualnog proračunskog razdoblja, odnosno 2033. godine“, prognozirao je.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Vučić je izjavio da Srbija u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine. Također je poručio da je Beograd spreman pomoći Ukrajini u njezinim nastojanjima da postane članica Europske unije. Istodobno, Vučić je izrazio sumnju u mogućnost da Srbija u kratkom roku postane članica EU-a. Prema njegovu mišljenju, proces proširenja mogao bi usporavati stav drugih država članica.
FOTO Jandroković na Sinjsku alku stigao sa suprugom Sonjom, Milanovićevom rodicom. Evo što je odjenula
Otvori KEKS Pay
Naše istočne komšije će kao 45-te u zadnji čas uskočiti u pobjednički vlak Hrvatu Titu nekada tako danas u EU.